9. Zdravlje za sve

Plan 21 kreirali su stručnjaci, a nadopunili građani.

Pred Vama se nalazi Plan 21 poboljšan u skladu s komentarima i prijedlozima građana primljenima tijekom posljednja dva mjeseca.
Promjene su unesene dodavanjem i izbacivanjem teksta.

Polazno načelo zdravstvene politike naše koalicije je kvalitetna zdravstvena zaštita dostupna svima, prema načelu sveobuhvatnosti, dostupnosti i solidarnosti. Zdravlje je ključan čimbenik kvalitete života svakog pojedinca i gospodarskoga i općega razvoja društva, pa stoga ističemo da ulaganje u zdravlje treba biti temeljna investicijska strategija svakog pojedinca i svakog društva.  

Posljednjih godina svjedoci smo više reformi i pseudoreformskih pokušaja u hrvatskom zdravstvenom sustavu, s nizom kontradiktornosti, polovičnih rješenja i dvojbi, osobito u području organizacije i financiranja sustava. Posljedica tih (pseudo)reformi bilo je prebacivanje sve većeg dijela financijskih troškova s države na građane, sa zdravih na bolesne i s mladih na stare. Upravo stoga danas u Hrvatskoj, nažalost, pravo na zdravlje, kvalitetnu zdravstvenu skrb i lijekove najviše ovisi o financijskoj moći. Nejednakost naših građana danas je u zdravstvu najizraženija. Aktualna zdravstvena administracija nema viziju niti strategiju razvoja hrvatskog zdravstva pa se mnogi procesi u sva tri ključna aspekta hrvatskoga zdravstva (ekonomskom, zakonodavnom i stručnom) događaju stihijski. 

Zbog svega toga, naša zdravstvena politika polazi od sljedećih mjera:

• da su pacijent i njegova obitelj u središtu zdravstvenog sustava. Stoga će se osnažiti uključivanje udruga pacijenata u donošenje odluka o ključnim zdravstvenim uslugama. Budući da građani (osiguranici) financiraju i održavaju naš zdravstveni sustav, njihovo je pravo dobiti najviše za svoj novac i istodobno imati potpuni uvid u način trošenja zdravstvenog proračuna.
• medicinskom osoblju omogućit će se obrazovanje i usavršavanje putem različitih oblika subvencioniranoga stipendiranja, a posebno će se poticati i odgovarajuće valorizirati izvrsnost, marljivost i odgovornost. Svjesni smo da dobre bolnice ne čine zidovi, nego ljudi – stručnjaci. Osim na brizi o pacijentima, naglasak u našoj strategiji razvoja zdravstva je na sustavnoj brizi o ljudskim resursima, kojima valja omogućiti da postanu medicinski prepoznatljivi i da razviju znanje i talent ostajući u Hrvatskoj.
• zdravstveno-regionalnu politiku razvoja institucionalno i sadržajno ćemo ojačati te uskladiti s gospodarskom politikom 
• temelj reforme bit će javno zdravstvo prema konceptu doma zdravlja, uz promjenu standarda osiguranika po timu liječnika i uz znatno veće ulaganje u preventivu (samo jedna kuna uložena u preventivu, dok za kasnije liječenje treba čak deset kuna)
• revitalizirat ćemo centre za kućne posjete koji bi preuzeli dio poslova hitne medicinske pomoći. Službu hitne pomoći treba žurno reorganizirati jer je organiziranost, učinkovitost i brzina te službe zrcalo kvalitete zdravstva svakog društva i države. U konačnici, kontakt s hitnom pomoći je najčešće prvi, a nerijetko jedini doticaj građanina (osiguranika) sa zdravstvenim sustavom, koji on procjenjuje prema njezinoj stručnosti, organiziranosti, ali i humanosti.
• uvest će se regionalni centri za palijativnu skrb (hospiciji i/ili tzv. bolnice B-tipa), uz osiguranje sredstava za njihovo funkcioniranje (energičnije nastaviti programe upravne i fiskalne decentralizacije u zdravstvu)
• sekundarna zdravstvena zaštita jednakomjerno će se razvijati u svim županijskim bolnicama prema modelu četiri šire ključne medicinske djelatnosti (pedijatrija, ginekologija, interna medicina i kirurgija te njihove subspecijalnosti), uz razvoj tzv. dnevnih bolnica, a na taj način smanjit će se sadašnje nejednakosti između pojedinih hrvatskih regija 
• tercijarna zdravstvena zaštita ravnomjerno će se razvijati u svim našim regijama, prema modelu četiri funkcionalna regionalna centra (KBC Split, KBC Rijeka, KBC Osijek i zagrebačke kliničke bolnice), u kojima će se rješavati najzahtjevniji i najsloženiji medicinski problemi koje županijske ustanove ne mogu riješiti
• za sve kraće dijagnostičko-terapijske procedure prednost će se dati dnevnim bolnicama. Organizacija dnevnih bolnica omogućit će brzu i učinkovitu dijagnostiku na jednom mjestu, bez nepotrebnog višestrukog vraćanja bolesnika u primarnu zdravstvenu zaštitu radi pojedinih pretraga. Time se stvaraju preduvjeti povećanja broja medicinskih postupaka, uz znatno smanjivanje predugih lista čekanja na pojedine dijagnostičke i terapijske postupke.
• navedenom reorganizacijom primarne zdravstvene zaštite, bolničkog sustava i specijalističko-konzilijarne zaštite hrvatski zdravstveni sustav postat će učinkovitiji, što će otkloniti, odnosno znatno smanjiti mogućnost korupcije.
• uspostavit će se cjelovita informatizacija zdravstvenog sustava. U zdravstvenom sustavu djeluju brojni subjekti, a svaka aktivnost i segment procesa unosa, postupka i ishoda, vezan uz zdravstvenu zaštitu, mora biti registriran, pohranjen i uvijek na raspolaganju onima koji su ovlašteni da donose odluke. Odnosi se to na zdravstvenu administraciju koja donosi propise, prati provedbu i obavlja kontinuiran nadzor, zdravstvene radnike koji moraju znati što je obavio pacijent koji je predmet medicinske obrade, sve do osiguravatelja koji snosi troškove zdravstvene zaštite. 
• razvijat će se zdravstveni turizam koji ima veliku prednost pred sezonskom turističkom ponudom jer osigurava svoje usluge tijekom cijele sezone
• proširit će se mreža telemedicinskih centara diljem Hrvatske. Naime, suvremeni razvoj telemedicine, odnosno „medicine na daljinu“, nužan je u našoj zemlji s tisuću otoka kojoj je jedan od ključnih ciljeva – razvoj turizma.  

• razvit ćemo sustav prevencije i ženama svih dobnih skupina učiniti dostupnim preventivne javnozdravstvene akcije. Posebnu pozornost posvetit ćemo zdravlju žena iz ruralnih područja, uvođenjem mobilnih zdravstvenih timova. 
• razvit ćemo sustav usluga za trudnice, uključujući izbor načina poroda
• unaprijedit ćemo zdravstvenu zaštitu žena starije dobi i žena s invaliditetom
• uspostavit će se kontinuirani preventivni rad s djecom i adolescentima (primjerice, program ”SIGURNOST” koji obuhvaća ključne dijelove kompleksnog razdoblja odrastanja – od obiteljskih odnosa preko zdravstvenog i seksualnog odgoja sve do sigurnosti u prometu)
• zadržat ćemo relativno visok udio izdvajanja za zdravstvo u BDP-u, posebno ulaganjem u medicinsko osoblje i zdravstvenu infrastrukturu, uz pretežno državno financiranje zdravstva i bez znatnijega povećanja financijskoga učešća građana
• potpuno će se uspostaviti sustav kvalitete zdravstvene zaštite. Strateška orijentacija u poboljšanju sustava kvalitete u zdravstvu temelji se na sintezi koncepata koji obuhvaćaju orijentiranost prema bolesniku i bolesnikovu sigurnost. Svakom zdravstvenom sustavu izazov je pronaći način kojim bi se u sklopu raspoloživih resursa osigurao jednak pristup, pravednost, sigurnost i kvaliteta zdravstvene zaštite zasnovana na dokazima, kontinuiranom razvoju vještina, tehnologija, sudjelovanju bolesnika u odlučivanju te izravnija pravna regulacija zdravstvene mreže i upravljanja zdravstvenim sustavima.
• redefinirat ćemo liste lijekova i znatno proširiti osnovnu A listu lijekova
• promijenit ćemo pravilnike i zakone sukladno recentnim znanstvenim spoznajama i medicini utemeljenoj na dokazima – primjerice, žurno ćemo promijeniti Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji
• zdravstvo će u osnovi biti dostupan svim našim građanima, bez obzira na to gdje žive. 

Rast standarda hrvatskih građana glavni je cilj naše zdravstvene politike. Upravo stoga, ne možemo prihvatiti strateško opredjeljenje i sadašnja zakonska rješenja prema kojima pravo na zdravlje, kvalitetnu zdravstvenu skrb i lijekove najviše ovisi o financijskoj moći pojedinca. Dakle, kvalitetan i sveobuhvatan skup zdravstvenih usluga, financiran iz doprinosa i proračuna, u osnovi mora biti jednako dostupan svim našim građanima, a pacijent treba biti u središtu zdravstvenoga sustava. Politika takvog zdravstva zasniva se na trostrukoj solidarnosti:

1. solidarnosti zdravih s bolesnima
2. solidarnosti bogatih sa siromašnima
3. solidarnosti mladih prema starijima.

Briga za zdravlje svakoga pojedinca bit će ugrađena u sve naše provedbene politike, a za zdravlje će se brinuti svi hrvatski građani i institucije. Jednom riječju – zdravlje za sve, svi za zdravlje, zdravlje u svemu. 

Zaključno, zdravlje je ključni čimbenik kvalitete života svakog pojedinca te gospodarskoga i svakoga drugoga razvoja društva, pa će stoga i ulaganje u zdravlje biti u temeljima investicijske strategije Republike Hrvatske.