5. Turizam

Plan 21 kreirali su stručnjaci, a nadopunili građani.

Pred Vama se nalazi Plan 21 poboljšan u skladu s komentarima i prijedlozima građana primljenima tijekom posljednja dva mjeseca.
Promjene su unesene dodavanjem i izbacivanjem teksta.

Zbog pozitivnih  učinaka  na nacionalno blagostanje i razvojnih potencijala u uvjetima globalizacije, turizam je strateški hrvatski razvojni sektor i snažan medij nadolazeće gospodarske i kulturne integracije u Europsku uniju.

Sadašnje stanje u turizmu unatoč pomacima odražava sliku naslijeđenoga modela ljetnog odmorišnog turizma, kako strukturom smještajnih kapaciteta, tako i raspoloživošću turističke infrastrukture, proizvoda i doživljaja. U Hrvatskoj još dominira razmišljanje o kvantiteti, a ne o kvaliteti turizma, a turizam se više događa nego što se njime smišljeno upravlja. Ne postoje jasne makroekonomske bilance turizma, niti postoji objektivan uvid i evaluacija interesnih subjekata u turističkom sektoru i ostalim sektorima koji su povezani s njime.

Na postojećem operativnom modelu hrvatski turizam nije u stanju stvoriti veću dodanu vrijednost i povećati vrijednost našega turističko-rekreativnog prostora u nadolazećim integracijama. Nužne su strukturne promjene da bi Hrvatska upravo na atraktivnosti i vrijednosti svoga turističkoga prostora mogla graditi jaču gospodarsku poziciju u Europskoj uniji. Unija kao najatraktivnija globalna turistička destinacija od svojih članica traži zaštitu i unapređenje ekoloških i kulturnih vrijednosti turističkih odredišta, a tu politiku podržava različitim programima i financijskim fondovima. Hrvatska, dakle, tek treba početi koristiti te potencijale. U tom kontekstu, pred Hrvatskom su ozbiljni izazovi gradnje novoga okruženja za budući razvoj turizma sukladno Unijinoj Agendi za konkurentski i održivi turizam. 

Hrvatski se turizam stoga u nadolazećem razdoblju treba fokusirati na one promjene koje će mu podići konkurentski kapacitet i sposobnost za proizvodnju dodane vrijednosti, koristeći najbolja iskustva, preporuke, strukturne fondove i održive poslovne modele uobičajene u Europskoj uniji. Promjene ne uključuju samo nužne pomake u stvaranju uvjeta za investiranje (konkurentski porezi, poticaji, uklanjanje barijera ulaska i sl.), nego i promjene u načinu upravljanja našim turističkim odredištima sukladno njihovim specifičnostima te usklađenim interesima kapitala, lokalnih zajednica i turista na načelu dugoročne održivosti.

Nije nepoznato da Hrvatskoj nedostaju nove investicije, novi turistički proizvodi, nova turistička infrastruktura, novi hoteli, novo obrazovanje za turizam i hotelsku industriju, novi sustav uspostave i kontrole kvalitete u hrvatskom turizmu. Također nije tajna da Hrvatska treba ograničiti gradnju neproduktivnih sezonskih privatnih turističkih nekretnina, a ohrabriti gradnju turističkih nekretnina koje su usmjerene cjelogodišnjem poslovanju. Konačno, opće je poznato da je naš upravljački sustav u turizmu usmjeren na godišnje upravljanje situacijom i sezonom, a nemamo upravljanje razvojem koje bi bilo integralno i holističko i koje bi odrazilo novu svijest o turizmu kao kompleksnom fenomenu. O tome se već dulje govori, a situacija se bitno ne mijenja. 

Smisao gradnje novoga poslovnoga okruženja u turizmu je stvaranje potencijala za razvoj turizma u svjetlu našega skoroga ulaska u Europsku uniju te nadasve stvaranje prostora za nove inicijative i kreativan proboj u aktiviranju goleme neaktivirane imovine u turizmu kojom raspolaže Hrvatska. Mi vidimo četiri osnovna područja za nove turističke investicije – u osuvremenjivanje postojećih turističkih kapaciteta, u hotele koji su u državnom vlasništvu, u aktiviranje nekorištene državne imovine i u nove privatne hotelske kapacitete.

Za postojeće turističke tvrtke u većinskom državnom vlasništvu procijenit ćemo tržišni potencijal tvrtki i za njega predložiti poslovnu strategiju koja može uključivati i prodaju, stečaj ili likvidaciju. Još veći investicijski potencijal, ali i komplicirani mehanizmi njegova aktiviranja, kriju se u području privatnih i novih investicija u turističke objekte. Više nego u drugim područjima, prepreke su imovinsko-pravni odnosi, ukupna upravna tromost i teškoće usklađivanja postupaka na lokalnim razinama. I u tom području treba obaviti središnje vrednovanje projekata, a za održive projekte iznad određenoga iznosa investicije uvest ćemo žurnu i prioritetnu proceduru urbanističkih i imovinsko-pravnih rješenja. Za gradnju hotela sa četiri i pet zvjezdica omogućit ćemo posebne pakete poticaja. 

Gradnju novoga poslovnoga okruženja i nove turističke politike treba temeljiti na načelima  održivosti i izvrsnosti jer Hrvatska samo tako može računati na rast dodane vrijednosti i povrat investicija u novu turističku ponudu. U proces gradnje novoga poslovnoga okruženja za turizam moraju biti uključeni poslovni sektor, turističke regije i vodeća odredišta, što zahtijeva novi upravljački model. Tek na takav način stvoreno novo poslovno okruženje, koje je prošlo samo neke od hrvatskih reformi koje slijede, može biti prepoznato i prihvaćeno od internacionalnoga kapitala i turista na čiju lojalnost Hrvatska mora biti posebno osjetljiva. Navedeno podrazumijeva promjenu klime za razvoj i pravnu sigurnost poduzetništva, a posebno prilagodbu zakonske i podzakonske legislative u sektoru turizma.  

Gradnju novoga konkurentskoga okruženja za održivi turizam naša koalicija će provoditi u sljedećim ključnim područjima djelovanja, a to zahtijeva da se: 

• objektivira makroekonomska pozicija turizma na razini zemlje i njezinih ključnih turističkih regija te da se ujednači s našim najvećim konkurentima
• formulira strateški okvir za novi razvoj u svim ključnim turističkim regijama, a uz sudjelovanje javnog i privatnog sektora
• potiče i osobito vrednuje doprinos žena održivom razvoju turističke djelatnosti ruralnoga prostora u cjelini, posebno otoka
• omogući razvoj desetak resorta visoke vrijednosti, unutar i izvan postojećih turističkih naselja, uz očuvanje kulturne i prirodne vrijednosti zemlje, a posebno povijesne urbane jezgre i tradicionalnoga sadržaja primorskih i kontinentalnih mjesta

• aktivira novi model tržišta turističkih nekretnina kako bi se poticalo investiranje i smanjio rizik investiranja u projekte velike vrijednosti 

• formulira novi model upravljanja našim turističkim odredištima
• provede dogovoreni razvojni okvir u skladu s regionalnim i lokalnim prostorno-urbanističkim planovima
• provedu nužne institucionalne prilagodbe i regulacija hrvatskog turizma sukladno praksi Europske unije s posebnim naglaskom na inteligentno poticanje novoga razvoja i investicija u razvoj kvalitete i izvrsnosti hrvatskoga turizma
• formulira koncept gradnje kapaciteta institucija, kadrova, menadžmenta, kvalitete i nedostajuće turističke infrastrukture, sa snažnim osloncem na strukturne i ostale fondove Europske unije
• definira novi sustav i marketinški sadržaji hrvatskoga turizma sukladno konkurentskom pozicioniranju hrvatskoga turizma koji teži europskoj izvrsnosti.  

Cilj nam je to da prihodi i dohodak od turizma i s njim povezanim djelatnostima rastu brže od rasta broja turista i turističkih noćenja.