3. Regionalni razvoj i korištenje fondova Europske unije

Plan 21 kreirali su stručnjaci, a nadopunili građani.

Pred Vama se nalazi Plan 21 poboljšan u skladu s komentarima i prijedlozima građana primljenima tijekom posljednja dva mjeseca.
Promjene su unesene dodavanjem i izbacivanjem teksta.

Naša koalicija temelji se na ostvarivanju sljedećih ciljeva suvremene regionalne razvojne politike:

• smanjivanju krupne socijalne i ekonomske regionalne razvojne razlike
• povećanju konkurentnost gospodarskih sustava u svim hrvatskim regijama
• pripremi Hrvatske za učinkovito korištenje pretpristupnih, odnosno strukturnih fondova EU-a.

Zauzimamo se za regionalni pristup ukupnoj nacionalnoj razvojnoj politici. To znači regionalizaciju sektorskih politika i razvojnih programa vodeći računa o načelima supsidijarnosti, partnerstvu svih relevantnih sudionika u razvoju, koncentraciji potpore prema najmanje razvijenim regijama te sufinanciranju razvojnih programa regionalnih i lokalnih jedinica kako bi se podigao stupanj njihove odgovornosti za vlastiti razvoj.

Koalicija drži da treba promijeniti i uravnotežiti prioritete regionalne razvojne politike. To znači da iznimno dominantno ulaganje u lokalnu infrastrukturu treba preusmjeriti u jačanje regionalne konkurentnosti (poticanje maloga i srednjega poduzetništva, inovacije, istraživanje i razvoj, regionalno umrežavanje), te u novo zapošljavanje (aktivne mjere zapošljavanja, edukaciju i trening, cjeloživotno obrazovanje). 

Potrebno je u što kraćem roku većim ulaganjem u podizanje kvalitete javnih usluga (stanovanje, školstvo, zdravstvo, socijala, komunalna opremljenost, i sl.) potaknuti privlačnost života u slabije razvijenim regijama. Paralelno treba jačati regionalno gospodarstvo i otvarati nova radna mjesta, zaustaviti iseljavanje mladih iz tih područja, što je temeljni preduvjet za bilo kakav razvitak. Poticat ćemo razvoj ruralnoga prostora i prihvatiti minimalan standard socijalnih usluga, komunalne opremljenosti, prometne infrastrukture, posebno za žene.

Koncentrirat ćemo se na tri posebna projekta regionalnoga razvoja – restrukturiranje i veću profitabilnost poljoprivrede i prehrambene industrije, kao pokretača razvoja Slavonije i kontinentalne Hrvatske, tržišno i proizvodno povezivanje turizma i poljoprivrede, kao pokretača razvojne integracije kontinentalne i priobalne Hrvatske i jačanje pomorske orijentacije, kao pokretača razvoja priobalne Hrvatske.

Posebno vrijedan, ali neiskorišten razvojni potencijal je more i s njim povezana integralna i sustavna pomorska orijentacija. Toj orijentaciji posvetit ćemo posebnu pozornost u definiranju i provođenju naših politika, posebno gospodarske politike i politike regionalnoga razvoja. Pomorska orijentacija znači međusobno povezane politike poticanja integralnoga korištenja i očuvanja svih resursa vezanih uz more i obalu, a posebno – jačanje ulaganja u osposobljavanje i modernizaciju lučkih kapaciteta i transportne infrastrukture te uslužnih pomorskih djelatnosti kao što su špedicija, pomorske agencije, opskrba brodova, remont brodova, odgovarajući sustav gradnje brodova za domaće brodare, unapređivanje obalnoga putničkoga prijevoza i linijskoga prijevoza između obale i otoka uz konkurentsko jačanje domaćih brodara. Treba potaknuti i razvoj nautičkoga turizma, ekološko održiv i prihvatljiv razvoj turizma na obali i otocima, održiv i snažniji razvoj otoka, ali i zaštititi biološki i reproduktivni potencijal i marikulturnu raznolikost Jadranskoga mora, zaštititi Jadran od zagađenja s obale i brodova i u dogovoru s ostalim jadranskim državama proglasiti ga posebno osjetljivim morskim područjem. Nužno je i unaprijediti sigurnost plovidbe, jačati ribarstvo, osigurati odgovarajući sustav gradnje ribarske flote, graditi ribarske luke i veletržnice ribe, osigurati poticaje za ulov ribe, valoriziranje i sustavno korištenje i zaštitu pomorskoga dobra. Osnovat će se Međunarodna pomorska akademija za obrazovanje pomorskog kadra domaćih i inozemnih brodara, posebno za zemlje u razvoju, uspostaviti Obalna straža i odgovarajuća primjena prava i obveza Međunarodne konvencije o pravu mora, Pomorskoga zakonika i drugih propisa.  

Otoci su veliko hrvatsko bogatstvo. Njihov se potencijal dosad slabo iskorištavao, izvornost nedovoljno štitila, a razvojne mogućnosti nedovoljno poticale. Država ima mehanizme kojima bi mogla uvjete života na otocima približiti životu na kopnu. Usredotočit ćemo se na prometnu povezanost, gradnju infrastrukture i mogućnost zapošljavanja na otocima te zaštitu otočnoga prostora. Državnim mjerama olakšat ćemo poslovanje gospodarskim subjektima na otocima kako bi bili ravnopravni u tržišnoj utakmici. Držimo da hrvatski građani imaju pravo odabrati gdje žele živjeti, a onima koji odaberu otok, želimo osigurati uvjete kakve imaju građani na kopnu. Prirodne prepreke ne možemo ukloniti, ali možemo sve ostale.

Naša koalicija ima jasan program uključivanja sredstava iz razvojnih fondova Europske unije u omogućavanje ravnomjernijega regionalnoga razvoja, obnovu i ukupni razvoj hrvatskoga gospodarstva i hrvatskoga društva. Rast BDP-a i zapošljavanje na temelju novoga investicijskoga ciklusa, rasta proizvodnje i konkurentnosti, nove industrijalizacije te snažnog ulaganja u znanje i obrazovanje podupirat ćemo učinkovitim korištenjem fondova Europske unije. Razvoj energetike, prometne infrastrukture, zaštite okoliša, proizvodnje hrane, turizma i obrazovanja u najvećoj ćemo mjeri povezati s fondovima Unije koji su nam na raspolaganju upravo u tim područjima. 

Unaprijedit ćemo organizacijsku i institucionalnu sposobnost za definiranje, izradu i korištenje projekata financiranja iz fondova Europske unije, kako bismo godišnje koristili barem 2 milijarde eura sredstava iz programa Europske unije. Po uzoru na najuspješnije zemlje članice Europske unije u korištenju europskih programa, reorganizirat ćemo državnu upravu na svim razinama s ciljem učinkovitijeg korištenja sredstva iz fondova EU-a. Sustav za učinkovitu apsorpciju sredstava EU-a imat će jasno definirane nadležnosti od donošenja strateških dokumenata, programiranja operativnih programa, upravljanja operativnim programima do kandidiranja i implementiranja projekta, odnosno do krajnjih korisnika europskih sredstva. Važno je da novi sustav bude otvoren, jasan i transparentan, tj. da bude dostupan tako da potrebne informacije dođu od svih zainteresiranih potencijalnih korisnika sredstava. Ojačat ćemo i potpomoći razvojno planiranje na razini jedinica lokalne i regionalne samouprave. Uspostavit ćemo mehanizme suradnje, povezivanja i zajedničkog razvojnog planiranja na razini županija obuhvaćenih statističkim (razvojnim) regijama, kako bi se gospodarsko-socijalna razvojna funkcija jedinica regionalne samouprave obavljala u zajedničkim tijelima statističkih (razvojnih) regija zaduženim za planiranje razvoja, definiranje razvojnih programa i korištenje razvojnih sredstava iz fondova Unije. 

U sklopu nove financijske perspektive Europske unije od 2014. godine zatražit ćemo dogovor s Europskom unijom o novom preustroju statističkih (razvojnih) regija u Hrvatskoj sa sadašnje tri na novih pet, kako bismo u punoj mjeri osigurali uvjete za ravnomjeran i brz regionalni razvoj na temelju korištenja fondova Europske unije. Po uzoru na iskustva mnogih drugih zemalja članica Europske unije, decentralizirat ćemo upravljanje regionalnim operativnim programima, tako da ćemo upravljanje operativnim programima za regionalnu konkurentnost dopustiti na NUTS 2 regionalnoj razini. U tom smislu već od 2012. intenzivno treba jačati kapacitete regionalnih razina vlasti, kako bi bile spremne za preuzimanje upravljanja operativnim programima za regionalni razvoj.

Bit će potrebno ustanoviti i novu, učinkovitiju organizaciju rada radi kvalitetnijeg korištenja fondova Unije na državnoj razini. Suprotno od sadašnjeg načina u kojem ima više državnih tijela nadležnih za različite europske programe, osnovat ćemo središnje državno tijelo sa  snažnim kompetencijama i operativnom samostalnošću, koje će se baviti prije svega sredstvima Unije iz kohezijske politike. Nadležnosti navedenoga državnog tijela bit će suradnja i pregovori s mjerodavnim europskim institucijama za pojedine programe EU-a; priprema strateških dokumenta, programiranje, priprema i upravljanje nacionalnim operativnim programima za korištenje sredstava iz strukturnih fondova te koordiniranje pripreme, programiranja i upravljanja, nadzora provedbe operativnih programa iz strukturnih fondova, koja će biti na regionalnoj razini uprave. Navedeno će središnje državno tijelo biti zaduženo za informiranje, edukaciju i razvoj ljudskih potencijala radi boljeg korištenja fondova te u konačnici i odgovorno za uspješnost apsorpcije sredstava iz kohezijske politike Unije. Na sličan način treba povećati učinkovitost državnog tijela mjerodavnog za financijska sredstva iz zajedničke poljoprivredne politike i drugih politika Europske unije.