4. Poljoprivredna politika i politika ribarstva

Plan 21 kreirali su stručnjaci, a nadopunili građani.

Pred Vama se nalazi Plan 21 poboljšan u skladu s komentarima i prijedlozima građana primljenima tijekom posljednja dva mjeseca.
Promjene su unesene dodavanjem i izbacivanjem teksta.

I  POLJOPRIVREDA 

Potrebu za promjenom poljoprivredne politike ne treba posebno dokazivati ni argumentirati zato što je ona očita. Od osamostaljenja hrvatske države izostalo je sustavno rješavanje poljoprivredne politike. Ne samo da se nisu održavali i unapređivali zatečeni, u to doba suvremeni kapaciteti društvene poljoprivrede (poljoprivrednih kombinata), nego su oni sustavno potisnuti ili uništavani, a da nije ništa učinjeno kako bi se stvorili novi, vitalniji i tržištu prilagodljiviji gospodarski subjekti ili je pak učinjeno premalo. Istodobno, zatečena mala seoska obiteljska gospodarstva, posebno staračka, nisu imala izgleda za opstanak, niti to imaju danas, bez izdašne državne potpore. 

Posljedice takve politike su pad poljoprivredne proizvodnje ispod razine vlastitih potreba, smanjenje zaposlenosti u poljoprivredi, tehnološko zaostajanje, povećanje zaduženosti i nelikvidnosti poljoprivrednih proizvođača, enormno povećanje uvoza i pad izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, rast cijena proizvodnje i nekonkurentnosti te zapuštanje ruralnih područja. 

Naša koalicija svrstava poljoprivredu u prioritetnu i stratešku gospodarsku granu, čija je misija i u sljedećem razdoblju obaviti nekoliko važnih funkcija:

• proizvesti dovoljnu količinu kvalitetne hrane za prehranu vlastitoga stanovništva
• proizvoditi sirovine za prehrambenu industriju u zadovoljavajućoj količini
• proizvoditi repromaterijal za vlastitu reprodukciju u dovoljnoj količini
• proizvodnja za izvoz 
• održivi razvoj ruralnoga prostora.

Gospodarsku i socijalnu stabilnost razvijene zemlje najvećim dijelom temelje na visoko-razvijenoj poljoprivredi. Konkurentna i profitabilna poljoprivreda ima višestruke učinke koji se multipliciriraju na gospodarski razvoj i održavanje raznolikosti socijalne slike i ukupnih karakteristika ruralnoga prostora.

Istodobno, na razvoj hrvatske poljoprivrede svakako treba gledati u kontekstu članstva Hrvatske u Europskoj uniji i sudjelovanja u zajedničkoj poljoprivrednoj politici Unije. Razvoj hrvatske poljoprivrede sagledavamo i u globalnom kretanju na svjetskom tržištu hrane. U tom kontekstu, naša poljoprivreda može imati još veću ulogu pokretača regionalnoga razvoja i izvoza. Problemi s hranom u svijetu i trend rasta cijena hrane, s jedne strane, te s druge nedovoljno iskorišteni zemljišni, poljoprivredni i prehrambeno-prerađivački potencijali u Hrvatskoj, otvaraju perspektivu većeg rasta udjela poljoprivrede i prehrambene industrije u hrvatskom gospodarstvu i BDP-u. Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji i naše sudjelovanje u zajedničkoj poljoprivrednoj politici Unije stvara dodatne uvjete i poticaje za promjene u strukturi poljoprivrednih kultura i proizvodnji hrane od tradicionalnih prema profitabilnijim proizvodima.

Naš će savez, stoga, svoju poljoprivrednu politiku usmjeriti na:

• određivanje prioriteta poljoprivrednoga sektora u skladu s raspoloživim resursima (znatne, još nedovoljno iskorištene poljoprivredne površine i vodni resursi te povoljni agroklimatski uvjeti)
• prilagodbu politike mogućnostima i potrebama određene regije
• odabir modela potpore, osobito za područja s težim uvjetima gospodarenja i za očuvanje prirodnih resursa  
• intenziviranje edukacije, obrazovanja i istraživačkoga rada 
• iskorištavanje vlastitih posebnosti u povezivanju poljoprivrede i turizma, kao komparativne prednosti za razvoj poljoprivrede 
• definiranje i provedba strukturnih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji prema posebnim tržišnim nišama profitabilnijih proizvoda, radi jačanja regionalnoga i ruralnoga razvoja i popravljanja položaja u odnosu na izravne konkurente u Uniji 
• povećanje dohotka i zaposlenosti u ruralnom prostoru 
• osiguranje potpore dohotku nekomercijalnih gospodarstava te osiguravanje socijalne mirovine staračkim domaćinstvima.  

Uz poticanje održivosti tih osnovnih funkcija naše poljoprivredne politike, Savez za promjene zauzet će se za stabilnost i rast dohotka poljoprivrednih proizvođača, olakšanje plasmana njihovih proizvoda, uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda i valorizaciju i zaštitu tipičnih autohtonih proizvoda.

Program razvoja poljoprivrede bit će usklađen s gospodarskom strategijom, s osiguranjem financijskih izvora za kapitalna ulaganja, i jasno će razlikovati socijalnu politiku od gospodarske politike u poljoprivredi. 

Mi poljoprivredno zemljište, šume i vode tretiramo kao imovinu od posebnog nacionalnoga značenja. Zauzimamo se za to da se državno poljoprivredno zemljište ne privatizira, nego da se daje u dugogodišnju koncesiju pod povoljnim financijskim uvjetima. U sklopu politike boljega gospodarenja poljoprivrednim zemljištem zadržat ćemo u vlasništvu Republike Hrvatske sve funkcije gospodarenja vodama i šumama kako bismo, među ostalim, unaprijedili sustav navodnjavanja i odvodnje poljoprivrednih površina.

Posebnu pozornost posvetit ćemo interesnom povezivanju i udruživanju malih obiteljskih poljoprivrednih proizvođača radi zajedničkog nastupa na tržištu i razvoja suvremenog proizvoda prema marketinškim načelima. Mjerama poljoprivredne politike poticat ćemo dugoročno interesno povezivanje poljoprivrednih proizvođača i prehrambene industrije, uređenje tržišta i stabilnoga sustava otkupa poljoprivrednih proizvoda. U skladu s najboljom praksom organiziranja poljoprivrednika u Europskoj uniji, podupirat ćemo preustroj u zadružni oblik povezivanja i unapređivati sustav zadrugarstva. Time će poljoprivrednici stvoriti uvjete za razvoj profitne proizvodnje, prelazak na više faze prerade i razvoj proizvodnje tipičnih autohtonih i ekoloških proizvoda te za uključivanje malih poljoprivrednika (zadrugara) u sustav PDV-a. Negativna iskustva iz prošlosti znatno usporavaju proces udruživanja poljoprivrednika u zadruge pa će za stvaranje zadružnog sustava trebati upornost, financijska sredstva za gradnju infrastrukture i realizaciju pilot-projekata koji će imati konkretan efekt u poljoprivredi (gradnja zadružnih minimljekara, javnih klaonica, preradbenih kapaciteta za voće i povrće, hladnjača, skladišta i dr.). Koalicija drži da zadružni sustav mora od države uživati konkretne poticaje i prednosti. Posebna pozornost i financijska potpora usmjeravat će se na osnivanje lokalnih akcijskih grupa i proizvođačkih organizacija te gospodarskih interesnih udruženja. 

Radi ostvarivanja ciljeva naše poljoprivredne politike provodit ćemo sljedeće mjere i zauzimati se za njih:

• veća ulaganja u zemljište, kao osnovni proizvodni potencijal, i to za okrupnjavanje i uređenje, navodnjavanje i odvodnju te ubrzano razminiranje miniranoga prostora  
• definiranje optimalnoga odnosa između farmerske (industrijske) poljoprivrede, koja osigurava cjenovnu konkurentnost na globalnom tržištu, i seljačke poljoprivrede (mala gospodarstva), koja održava multifunkcionalnost i diverzifikaciju poljoprivrede, ostvaruje zaposlenje i dohodak brojnim poduzetnicima u poljoprivredi, ublažava siromaštvo na selu, koristi okolišu i ruralnom razvoju
• provođenje komasacije kao mjere kompleksnoga uređenja prostora 
• primjena ekonomskih kriterija u provođenju poljoprivredne politike. Sustav poticaja bit će u funkciji povećanja i promjene strukture proizvodnje. Sustav poljoprivrednih potpora u Hrvatskoj provodit će se kao i u zemljama EU-a putem mjera politike u tri osnovna područja – izravna plaćanja (potpora dohotku), interventne mjere za uređenje tržišta i mjere potpore ruralnom razvoju. Poticaji po površini vezat će se s razinom proizvedene količine, uz dodatno poticanje s razinom prodanih količina. U nadolazećim raspravama o reformi zajedničke poljoprivredne politike Europske unije zauzimat ćemo se za uspostavu bolje ravnoteže između izravnih plaćanja po površini i proizvedenoj količini, kako bi se više poticao rast produktivnosti u poljoprivrednoj proizvodnji.  
• podupiranje razvoja stočarstva kao temelja za veću proizvodnju i preradu mesa i mlijeka 
• razvoj ratarstva, voćarstva i povrtlarstva i podizanje novih dugogodišnjih nasada radi utjecaja na promjenu strukture proizvodnje prema dohodovno višim kulturama 
• kapitalna ulaganja u nova znanja i tehnologije u svrhu podizanja konkurentnosti, za gradnju gospodarske infrastrukture putem osnivanja agencija, financijskih fondova, zadružnog i drugog organiziranja poljoprivrednika. Uređenjem tržišta (burza, veletržnice i tržnice) osigurat će se učinkovitost proizvodnje i prometa poljoprivrednih proizvoda. 
• osnivanje razvojnih poljoprivrednih centara u jedinicama regionalne i lokalne samouprave i na otocima radi pokretanja razvojnih projekata u ruralnim područjima i izrade projektne dokumentacije za financiranje otkupnih, skladišnih i preradbenih kapaciteta iz fondova Europske unije, javno-privatnoga partnerstva i regionalnih razvojnih i kreditnih fondova za poljoprivredu koji će se osnivati 
• gradnja odgovarajuće komunalne i ostale infrastrukture na selu kako bi se osigurali dobri proizvodni i životni uvjeti 
• prilagodba obrazovnih programa u poljoprivredi novim potrebama (licenciranje), za programe srednjega obrazovanja usmjerene na potrebe obiteljskoga gospodarstva i za stalno obrazovanje poljoprivrednika za prihvaćanje novih znanja i tehnologije 
• poticanje proizvodnje i dopunskih djelatnosti kao mjera zadržavanja stanovništva u slabije naseljenim predjelima 
• poticanje održivoga razvoja seoskoga prostora radi osiguranja primjerenih radnih uvjeta i očuvanja prirodnoga i kulturnoga naslijeđa 
• povećanje dohotka i zaposlenosti u ruralnom prostoru. To uključuje posebne programe zapošljavanja žena na selu i stvaranje preduvjeta za snažan razvoj ženskog zadrugarstva. Doprinos žena socioekonomskom razvoju i održivosti ruralnoga prostora izrazit ćemo odgovarajućom financijskom potporom, putem Fonda za ekonomsko i socijalno osnaživanje žena.
• potpora ulaganju u seoski turizam, tradicionalne obrte, male proizvodne pogone i obnovljive izvore energije kao dopunske izvore sredstava za seoska domaćinstva.

U lokalnim i regionalnim zajednicama poticat ćemo izradu programa razvoja seoskog prostora i seoskog turizma. Izradit ćemo i sufinancirati programe edukacije i savjetovanja za poljoprivrednike. Osnivat ćemo centre za informiranje poljoprivrednika radi bolje uključenosti u državne fondove i one koje nudi Unija. Proračunskom politikom utvrdit ćemo potpore poljoprivredi ponajprije za dugogodišnje nasade, tehnološko unapređenje, gradnju malih prerađivačkih pogona, okrupnjavanje zemljišta i udruživanje poljoprivrednika.  

II  RIBARSTVO

Osnovni cilj naše politike u ribarstvu bit će razvojnim i poticajnim mjerama povećati konkurentnost i osposobiti hrvatsko ribarstvo za ravnopravno sudjelovanje u ribolovnoj politici Europske unije te korištenje i zaštitu ribolovnih i gospodarskih potencijala Jadranskoga mora.

U posljednja dva desetljeća zatvoreno je više riboprerađivačkih kapaciteta u Hrvatskoj, a poremećeno je i poslovanje najvećih riboprerađivača, što je uvjetovalo razvojnu stagnaciju u hrvatskom ribarstvu i pad kapaciteta ribarske flote. Tome pridonosi i nedostatak otkupnih centara, hladnjača, veletržnica i pratećih objekata prilagođenih standardima Europske unije. Poseban problem je neorganiziran nastup ribarskih subjekata na tržištu i nedostatak povoljnih financijskih sredstava za ulaganje u ribarstvo i uzgoj marikulture.

Radi otklanjanja razvojnih prepreka, naša će koalicija posebnu pozornost posvetiti razvoju ribarstva i industrije prerade ribe. Revidirat ćemo ribarske propise te ih uskladiti s regulativom Europske unije kako bismo ribarima olakšali bavljenje tom djelatnošću uz što bržu administraciju. S obzirom na stanje resursa, donijet ćemo planove upravljanja, posebno za ribolovne zone s osjetljivim biološkim resursima. To su mjere gospodarenja, a odnose se na lovostaj, vremenske i prostorne zabrane ribolova, reguliranje ribolovnog napora te propisivanje primjerenih konstrukcijsko-tehničkih karakteristika ribolovnih alata, opreme i plovila. 

Jadranske morske resurse nužno je zaštititi od izlovljavanja, a u cilju održivoga gospodarenja morskim resursima neophodno je provoditi mjere zaštite mora od zagađenja. Radi zaštite područja mrestilišta u Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu odmah ćemo planirati i provoditi mjere zaštite, samostalno i u dogovoru s Italijom. 

Sustav poticaja revidirat ćemo na način da se poticaji pravilnije preusmjere prema primarnoj djelatnosti. Potrebno je pokrenuti razvoj marikulture, a jedan od glavnih ciljeva je završiti proces dobivanja potrebnih dozvola za izvoz školjkaša u Europsku uniju. 

U suradnji s jedinicama regionalne i lokalne samouprave i uz odgovarajuću prilagodbu u prostornome planiranju, poticat ćemo učinkovito funkcioniranje tržišta ribe i gradnju primjerene ribarske infrastrukture. To se prije svega odnosi na gradnju ribarskih luka, iskrcajnih mjesta te otkupnih, rashladnih i prodajnih centara oslonjenih na postojeće i nove veletržnice ribe obalnih županija. Unaprijedit ćemo i ojačati djelatnost veletržnica ribe, poticat ćemo ulaganja u industriju prerade ribe te uspostavu povoljne opskrbe dizelskim gorivom duž jadranske obale. Podupirat ćemo osnivanja ribarskih zadruga koje će omogućiti organiziran nastup ribara na sve zahtjevnijem tržištu. 

Poticat ćemo interesno povezivanje i udruživanje ribara i riboprerađivačke industrije, čime će se stvoriti preduvjeti za gradnju infrastrukture u ribarstvu koja nedostaje i stvoriti pretpostavke za plasman robe na domaćem tržištu i tržištu Europske unije.

Za ostvarivanje takvih ciljeva treba osposobiti ribarsku administraciju koja će odgovornim radom pridonositi boljem korištenju dostupnih fondova Europske unije za ribarstvo. Sredstva se moraju iskoristiti i za projekte obeštećenja ribara koji se potpuno povlače iz ribarstva ili izlaze iz ribolova prevelikog ribolovnog napora. Rad ministarstva nadležnog za ribarstvo ćemo restrukturirati tako da ćemo ga usmjeriti na daljnju decentralizaciju i jačanje nadležnosti jedinica regionalne i lokalne samouprave, koje će dobiti odgovorniju i važniju ulogu u gospodarenju živim bogatstvom Jadrana.