12. Politike za mlade

Plan 21 kreirali su stručnjaci, a nadopunili građani.

Pred Vama se nalazi Plan 21 poboljšan u skladu s komentarima i prijedlozima građana primljenima tijekom posljednja dva mjeseca.
Promjene su unesene dodavanjem i izbacivanjem teksta.

U vrijeme opće gospodarske i društvene krize i narušavanja sustava vrijednosti, posebno su ugrožena a za razvoj društva osobito važna skupina – mladi. Društvena marginalizacija mladih, kakva je danas na djelu, najgori je oblik trošenja društvenoga kapitala. Mladi se više doživljavaju kao društveni problem, a ne kao društveni potencijal. O njima se govori u kontekstu delinkvencije, ekscesa, ovisnosti. Ali mladi nisu društveni problem, nego je pomanjkanje društvenoga interesa za mlade pravi društveni i politički problem. Naša koalicija borit će se za drukčiji pristup mladima. Otvarat ćemo prostor za društveno sudjelovanje i političko odlučivanje mladih i to ne samo o njihovim sektorskim pitanjima u suodlučivanju mladih za mlade. Omogućavat ćemo suodlučivanje mladih o svim političkim pitanjima, polazeći od razina lokalnih zajednica, jer su sva politička pitanja ujedno pitanja njihove i naše budućnosti. Mladi su za nas budućnost, ali i sadašnjost našega društva.

Prevladavanje spolno uvjetovanih razlika od najranije dobi putem obrazovnog sustava, odnosno iskorjenjivanje stereotipa, otvorit će prostor za jednake obrazovne ishode djevojčica/djevojaka u odnosu na dječake/mladiće i time korjenite promjene u ekonomskoj, socijalnoj i obiteljskoj politici na srednji i dugi rok.

Stopa nezaposlenosti mladih dvostruko je viša od prosječne, a oni koji rade, suočavaju se s još izraženijim udarima koji dolaze iz nereguliranoga tržišta rada. Loša materijalna situacija mlade čini ekonomski sve ovisnijima, što kao posljedicu ima sve kasnije zasnivanje obitelji. Krediti, koji su postali jedini način rješavanja stambenoga pitanja mladih, opterećuju mladu osobu gotovo cijeli radni vijek. Trenutačno obrazovni sustav ne proizvodi zaposlivu radnu snagu, jer upisne kvote ne odražavaju potrebe tržišta rada. 

Procesi i promjene koje se događaju na tržištu rada nameću potrebu prilagođavanja radnika tim promjenama. Poslodavci sve više traže stručnu i brzo prilagodljivu radnu snagu – i tu je prostor za mlade. Naš cilj je omogućiti mladima da tu šansu iskoriste na najbolji mogući način. Entuzijazam, nove ideje, volja za učenjem i usavršavanjem, otvorenost novim vještinama i tehnologijama, mobilnost, prilagodljivost – sve su to prednosti koje mladi do sada nisu imali priliku sasvim iskoristiti. 

Približavanjem članstvu u Europskoj uniji, našim se mladima otvaraju nove mogućnosti sinergijom domaćih politika s europskim. Nažalost, u ovom trenutku hrvatske institucije nisu spremne za provođenje akcijskih planova europskih politika za mlade, što može dodatno dovesti do gubitka različitih mogućnosti mladih osoba, pogotovo na području obrazovanja, mobilnosti, zapošljavanja i poduzetništva mladih.

Stoga će naša koalicija poseban naglasak staviti na one politike koje će mladima omogućiti kvalitetnije obrazovanje, lakši ulazak u svijet rada i početak samostalnog života te veću i odgovorniju ulogu u zajednici na lokalnoj i državnoj razini. Također ćemo znati iskoristiti sve prednosti hrvatskoga članstva u Europskoj uniji da bi naši mladi dobili što bolje obrazovanje i mogućnost zapošljavanja te stambenog zbrinjavanja. Upravo taj trokut – škola, posao, stan – čini okosnicu naših politika za mlade. 

Bolje obrazovanje i lakši ulazak u svijet znanja uključivat će provedbu ukupnoga obrazovnog sustava koji u konačnici treba osigurati kvalitetno, dostupno i cjeloživotno obrazovanje za mlade, uz povezivanje obrazovanja s gospodarskom strategijom i radnim mjestima. Kvalitetno obrazovanje znači veće izdvajanje proračunskih sredstava za potrebe obrazovanja i bolju opremljenost hrvatskih škola te jednosmjensku nastavu, smanjivanje razreda i individualiziran pristup u nastavi uz odgovarajuće dopunske i dodatne programe. Dostupno obrazovanje je preduvjet za dostizanje europskoga prosjeka visokoobrazovanih građana. Dostupnost školovanja stvarat ćemo i besplatnim obveznim školovanjem do stjecanja prve kvalifikacije, besplatnim upisom prve godine studija svima, omogućavanjem povoljnih studentskih kredita s obvezom otplaćivanja tek nakon zaposlenja. Postići se može isto stipendiranjem, kreditiranjem i stimuliranjem doktorskih studija, besplatnim prijevozom svih školaraca s ciljem rasterećenja kućnih proračuna, čime bi školovanje prestalo biti (često neizdrživ) teret za roditelje, ali i uvođenjem subvencioniranih menzi u sustav osnovnog i srednjeg školstva, uz poticanje zdrave prehrane i domaćih proizvođača.

Poslovne prilike kontinuirano se mijenjaju pa će država aktivnom politikom cjeloživotnog obrazovanja i programa profesionalnoga usavršavanja, dokvalificiranja i prekvalificiranja biti oslonac mladim radnicima koji traže zaposlenje ili bolju šansu na tržištu rada. Bolju povezanost obrazovanja s gospodarstvom radi mogućnosti zaposlenja ostvarivat ćemo i izradom državne i regionalne studije. U njoj bi se strateškim pristupom odredila znanja potrebna za konkurentnost nacionalne ekonomije te odredili prioritetni obrazovni programi koji bi se upisivali po stimulativnim kvotama.

Uz lošu gospodarsku perspektivu, kao glavni uzrok nezapošljavanja mladih, ističe se manjak radnoga iskustva i praktičnih vještina rada mladih. S ciljem podizanja konkurentnosti mlade radnoaktivne snage i pružanja većih mogućnosti zapošljavanja mladih, u svrhu smanjenja stope nezaposlenosti mladih provodit ćemo i sljedeće mjere:

• bolju informiranost o mogućnostima zaposlenja i samozapošljavanja nakon završetka obrazovnog ciklusa
• čvršće povezivanje tržišta rada s obrazovnim sustavom na stručnoj praksi i pripravničkom stažiranju
• obvezivanje javnoga i poticanje privatnoga sektora na zapošljavanje mladih
• priznati profesionalni volonterski rad i kvalifikacije iz iskustva
• poticaji, porezne olakšice i druge stimulacije za zapošljavanje mladih
• daljnje poticanje razvoja maloga i srednjeg poduzetništva
• prateći europske mjere poticanja poduzetništva mladih i samozapošljavanja mladih uvest ćemo posebne kredite i poticaje za mlade poduzetnike 
• maksimalno ćemo iskoristiti mogućnosti Europskog regionalnog razvojnog fonda i Europskog socijalnog fonda za otvaranje novih radnih mjesta u slabije razvijenim područjima Hrvatske.

U državi u kojoj su mladi ugrožena društvena skupina mi se zauzimamo za decentraliziran model stambenoga zbrinjavanja za mlade, u kojem svaka općinska i gradska jedinica sukladno procijenjenim potrebama razvija svoj model. Sukladno mogućnostima i potrebama lokalne sredine, takav stambeni model za mlade može se ostvariti:

• poticanom stanogradnjom
• raspodjelom građevinskog zemljišta
• povoljnim najmom i otkupom stanova. 

Kao alternativa tržišnim cijenama stanova, mladima će se ponuditi prednosti poticane stanogradnje kao instrument za:

• početak samostalnoga života u stanovima po jeftinim cijenama najma
• mogućnost kasnijeg otkupa stana, uz umanjenje cijene za iznos plaćenoga najma
• aktiviranje mirovinskih fondova i životnih osiguranja radi poboljšanja realizacije programa stambenih štedionica
• siguran krov nad glavom mladima na početku životnoga osamostaljenja. 

Poticat ćemo i lakše uključivanje i djelovanje mladih u znanosti, kulturi, sportu i udrugama civilnoga društva, radi olakšanja njihove socijalne integriranosti i jačanja ukupne društvene perspektive. Hrvatskoj još nedostaje kvalitetan i adekvatan institucionalni okvir za provedbu nacionalnih politika za mlade. Jačanjem institucija za mlade, koncentriramo sva operativna znanja i resurse za provođenje svih javnih politika koje su usmjerene mladima, od obrazovanja i znanosti, zapošljavanja mladih do rješavanja stambene politike za mlade. S ciljem jačanja institucija za mlade u svrhu podizanja kvalitete i standarda života mladih, predložit ćemo osnivanje posebne institucije u državnoj upravi koja bi raspolagala svim operativnim resursima za mlade, kreirala, implementirala i vrednovala provođenje svih politika za mlade u Republici Hrvatskoj. Također ćemo osnovati poseban fond za sufinanciranje projekata mladih, kako bi se maksimalno iskoristili svi financijski instrumenti EU-a dostupni mladima i organizacijama mladih.

Sport je posebno važna djelatnost, kako za mlade, tako i za cijelo društvo. Cilj nam je više uključiti državu u potporu razvoja sporta i bavljenja sportom te unaprijediti rekreativno, zdravstveno, školsko, profesionalno i promotivno značenje sporta i sportaša. Unaprijedit ćemo administrativno vođenje sporta osnivanjem samostalnoga središnjeg tijela državne uprave koje će biti mjerodavno za sport. To će tijelo biti središnje mjesto formuliranja zakonodavnih prijedloga o organizaciji i djelovanju sporta, sportskih saveza i sportskih klubova, financiranja sportskih programa i programa razvoja sporta, stručnoga dijaloga o pitanjima unapređenja sportskih djelatnosti, kategorizacije sportova i sportaša, predlaganja i provođenja propisa o zdravstvenim, obrazovnim, radnim, mirovinskim i drugim oblicima potpore i priznanja vrhunskim sportašima, predlaganja Nacionalnoga programa sporta i ukupnoga upravnog nadzora sportskih djelatnosti.