21. Politika decentralizacije

Plan 21 kreirali su stručnjaci, a nadopunili građani.

Pred Vama se nalazi Plan 21 poboljšan u skladu s komentarima i prijedlozima građana primljenima tijekom posljednja dva mjeseca.
Promjene su unesene dodavanjem i izbacivanjem teksta.

Veliki broj jedinica lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj ne jamči i veliku razinu decentralizacije države i javnih poslova. Postojeća razina centralizacije u Hrvatskoj je prevelika i neodrživa jer vodi daljnjem rastu disproporcija i slabljenju ukupne gospodarske moći zemlje. Po udjelu lokalnih i regionalnih vlasti u javnim financijama manje od 10%, Hrvatska je među europskim zemljama bila i ostala pri samom dnu. Fiskalni kapacitet jedinica lokalne i regionalne samouprave vrlo je neujednačen u pogledu visine, ali i vrste prihoda, kao i vrste rashoda i njihova rasporeda u proračunima. Brutodomaći proizvod po hrvatskim županijama upozorava na velike razlike u regionalnoj gospodarskoj razvijenosti Hrvatske i tendenciju povećanja razlika na štetu slabije razvijenih i nerazvijenih hrvatskih regija, ubrajajući u slabije razvijene i nerazvijene hrvatske regije gotovo sve osim Grada Zagreba.

Odgovornost za neprihvatljive regionalne disproporcije u razvoju zemlje jest na državi i vlasti koja je vodi, kao najvećem poslodavcu, jer se putem proračuna ili državnih poduzeća upravlja s više od 50 posto brutoproizvoda Hrvatske. Od regija država ubire više prihoda nego što se rasporedom tih prihoda ostavlja lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Nedostatak gospodarske analize o razvojnim gospodarskim mogućnostima Hrvatske i jasne gospodarske strategije koja bi potaknula regionalni gospodarski razvoj pridonijeli su ne samo stihijskom, neravnomjernom razvoju, nego i tome da se regionalni i lokalni razvojni ciljevi vrlo teško raspoznaju u državnim provedbenim planovima. Centralizirani državni mehanizmi u regionalnim programima ne prepoznaju nacionalne gospodarske interese, a regionalne i lokalne vlasti najčešće nemaju dovoljno ovlasti niti sredstava da samostalno provode regionalne i lokalne programe.

Naše stranke udružene u izborno zajedništvo definirale su politiku decentralizacije javnoga sektora kojoj je cilj zadovoljiti javne potrebe stanovnika u skladu s njihovim sklonostima i potrebama za javnim dobrima i uslugama te poticati lokalni i regionalni razvoj. Odlučni smo u gradnji novoga sustava koji se čvrsto oslanja na eksplicitno i stabilno utvrđena pravila, koja se odnose na jasnu podjelu snage i moći između razina vlasti, na usklađenost interesa najviše razine vlasti s interesima nižih razina vlasti, kao i na jasnu podjelu javnih funkcija i izvora sredstava za njihovo financiranje između razina vlasti. Umjesto da se jačaju velike, centralne, državne institucije, ispod kojih ostaje praznina, sustav ćemo graditi odozdo prema gore. Samo se tako može stvoriti motivacija za sudjelovanje u javnim poslovima. Smatramo da građanke i građane treba uključiti u procese oblikovanja javnih politika i – posebno, rasprave i odlučivanje o proračunima na svim razinama.

Naša vlast djelovat će prema načelu supsidijarnosti, tako da će se višoj razini prepustiti samo ono što se ne može riješiti na nižoj, vodeći računa o učinkovitom pružanju javnih usluga i obavljanju javnih poslova. Pri tom će se preuzimati i nastavljati samo ona rješenja i modeli iz prakse (domaće i EU-a) koja su se pokazala dobrima i u odnosu na postojeće okruženje u Hrvatskoj.

Za uspješnu realizaciju tako postavljenoga cilja naša koalicija provest će tijekom 2012. i 2013. godine široku javnu raspravu svih zainteresiranih sudionika o mogućim modelima decentralizacije. Radni zadatak bit će u nekoliko mogućih varijanti definirati tri aspekta decentralizacije – administrativni (teritorijalni preustroj), funkcijski (podjela nadležnosti u obavljanju javnih poslova) i fiskalni (izvori financiranja) – i postaviti jasne ciljeve za svaki od aspekata decentralizacije (očekivane rezultate i učinke, vrijeme, resurse) koji ovise jedni o drugima. Utvrdit će se koordinator aktivnosti, nositelji aktivnosti i mjera za ostvarivanje ciljeva decentralizacije te potrebno vrijeme i financijski i ostali resursi potrebni za provođenje procesa decentralizacije. Konačan cilj te javne rasprave je postizanje političkoga konsenzusa o odabiru optimalnoga modela decentralizacije i načinu i vremenu provođenja politike decentralizacije i potrebnih reformi javnoga sektora. 

U prvoj fazi potrebno je s institucijama Europske unije dogovoriti novi razvojni preustroj na razini pet NUTS 2 regija, kako bismo stvorili uvjete za što bolje korištenje fondova EU-a. Taj će proces zahtijevati znatno bolju usklađenost i koordinaciju županija obuhvaćenih NUTS 2 regijom, pogotovo u suradnji u razvojnom planiranju, osnivanju zajedničke razvojne agencije i učinkovitijem dogovaranju i provedbi prioritetnih projekata iz fondova Unije. Nedovoljno i rascjepkano razvojno i projektno zajedništvo jedinica lokalne samouprave prevladavat ćemo poticanjem osnivanja lokalnih akcijskih skupina općina i gradova u pojedinim subregijama, koje bi surađivale na osmišljavanju i provedbi Unijinih i domaćih razvojnih projekata od zajedničkoga interesa.

Novi regionalni i lokalni ustroj, koji će proizaći iz javne rasprave, treba uzeti u obzir socijalne i ekonomske pretpostavke, odnosno uravnotežiti tri osnovna zahtjeva – ekonomsku učinkovitost, lokalnu demokraciju i identitet. Ekonomska učinkovitost znači stvaranje takvih regionalnih i lokalnih administrativnih jedinica koje će imati dovoljno financijskih, ljudskih, upravljačkih i drugih potencijala radi osiguranja kvalitetne javne usluge građanima po prihvatljivim uvjetima. Kriterij lokalne demokracije znači stvaranje takvoga administrativnoga ustroja koji će osigurati blizinu i suradnju između političkih centara odlučivanja i građana s ciljem omogućavanja njihova aktivnog sudjelovanja u demokratskim procesima donošenja odluka. Treći zahtjev identiteta predstavlja stvaranje takvoga administrativnoga ustroja gdje će regionalne i lokalne administrativne jedinice predstavljati zemljopisne, kulturne, povijesne cjeline sa zajedničkim identitetom građana koji u njima žive.

Povećanjem ovlasti nižih razina samouprave (regija, gradova i općina) povećala bi se i motiviranost građana da sudjeluju u kreiranju i provođenju lokalne i regionalne politike, pa tako i stvarni javni nadzor nad donošenjem i provođenjem javnih odluka i trošenjem javnog novca.

Decentralizacija sadrži snažnu notu daljnje demokratizacije i liberalizacije. Ona nije samo pitanje odnosa između raznih razina vlasti unutar države, nego ponajprije sredstvo demokratizacije i uključenosti građana i civilnoga društva, kao kreativnih i odgovornih snaga društva. Naš je cilj sustići razvijene zemlje Europske unije koje 20 do 25 posto svojih javnih financija raspodjeljuju na regionalne i lokalne zajednice. Decentralizacija proračunskih pozicija jedan je od realnih i izvedivih zahtjeva. 

Naša koalicija drži da reformu postojećega sustava lokalne i regionalne samouprave treba usmjeriti prema redefiniranju nadležnosti različitih razina lokalne i regionalne samouprave u skladu s ekonomskom i administrativnom snagom, odnosno fiskalnim kapacitetom. Samoupravi treba dodijeliti poslove vezane posebno uz zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, obrazovanje te decentralizirati pojedine funkcije velikih javnih poduzeća koje su od primarnog interesa za samoupravu i za čije obavljanje samouprava ima vlastite mogućnosti i sposobnosti. Regionalna i lokalna samouprava imat će veće ovlasti u prostornom planiranju, upravljanju i gospodarenju prostorom, u mjerama za provedbu zaštite okoliša i provedbi načela održivog razvoja, a županije veća sredstva za uspješnu realizaciju koordinacijskih funkcija, za provedbu mjera ujednačavanja društvenog standarda i za poticanje ravnomjernijega regionalnog gospodarskog razvoja.  

Decentralizacija treba obuhvatiti i decentralizirano upravljanje europskim fondovima iz  kohezijske politike Europske unije. To podrazumijeva da pri novom administrativnom ustroju novim regijama treba prepustiti upravljanje regionalnim operativnim programima radi povećanja regionalne konkurentnosti. Nacionalna razina vlasti bi zadržala zadaću izrade nacionalnih razvojnih strateških i programskih dokumenta, upravljanje nacionalnim operativnim programima te koordinaciju, praćenje i nadzor ukupnih aktivnosti na središnjoj i regionalnoj razini u vezi s korištenjem fondova EU-a. U tom smislu, regije će decentralizacijom graditi kvalitetan organizacijski i ljudski potencijal za upravljanje provedbom europskih programa. Decentralizacija podrazumijeva i osiguranje potrebnoga financijskoga kapaciteta lokalne i regionalne samouprave za financiranje domaćega učešća u implementaciji projekata iz europskih fondova te razvoj ljudskoga potencijala za rad na projektima. 

Hrvatska realnost jesu regije. Stoga ćemo se zauzimati za koncept usklađenoga razvoja zemlje, međuregionalne suradnje i razmjene i stalnoga jačanja regionalne i lokalne samouprave, za modele kojima će na najbolji način biti prevladana centralizacija u Hrvatskoj u korist policentričnoga razvoja, učinkovitijega gospodarstva i stvaranja poticajnih uvjeta za život. Posebno je važno poticati zajedničke projekte lokalne samouprave, primarno u zaštiti okoliša i održivoga razvoja, te nastaviti s projektima kojima se potiče razvoj nerazvijenih jedinica lokalne samouprave.