Zaštita zdravlja radnika

U osnovnim crtama program je obečavajući, osobito mi se sviđa ideja jačanja domova zdravlja i vraćanja velikim dijelom na Štamparova načela prevencije što je jedino učinkovito, a bitno smanjuje troškove zdravstvene zaštite Nadam se da će vaša pozornost biti usmjerena na reorganizaciju HZZO-a i da idete u reorganizaciju ovog legle nečasnih radnji. Također se nadam da će te ponovno osnovati poseban fond za zaštitu zdravlja radnika od štetnih utjecaja radnog mjesta. Naime jedan od rijetkih dobrih poteza HDZ-a je bilo osnovanje HZZOZZR (HDZ je valjda zato što je ideja o osnivanju ovog zavoda bila dobra i pohvaljena i od WHO), Zavod Tom dijelu zdravstvene zaštite -sprječavanje utjecaja rada na zdravlje radnika, treba stvarno obratiti posebnu pozornost, jer su nam podaci još uvijek nedostupni. Nadam se da nećete kao HZD i njihovi gledati zdravlje radnika kroz 600.000.000,00 kn doprinosa na posebnu stavku u proračunu koju možete preraspoređivati i njom krpati rupe u drugim segmentima, već da će te imati na umu da se radi o posebnoj zaštiti zdravlja 1.500.000 radnika (čije zdravlje treba dodatno štititi od štetnih utjecaja rada).
Pitanje: Što namjeravate učiniti u području zaštite zdravlja radnika od štetnih utjecaja radnog mjesta (u dijelu zdravstvene zaštite), odnosno kako stvarno omogućiti da liječnici interveniraju na promjene na samom radnom mjestu te samo konstatiraju bolesti i ozljede

da li će te ponovno osnovati poseban fond iz kojeg će se sredstva koristiti namjenski za ovu djelatnost.

Hvala na odgovorima.

Nažalost, komercijalizacijom hrvatskog zdravstvenog sustava koju je devedesetih godina započela tadašnja Vlada RH ukinuta je, između ostaloga, i dotad dobro organizirana zdravstvena zaštita radnika. S druge strane, broj preventivnih pregleda se u to vrijeme višestruko smanjio i gotovo posve izgubio - tijekom 2010. godine bio je za čak 85% manji u odnosu na 1990. godinu!? Upravo stoga:

  • su povrede na radu u stalnom porastu, a poslodavci nerijetko ne preuzimaju nikakav financijski niti kazneni rizik za povrede odnosno slabo zdravlje radnika nastalih zbog štetnih uvjeta na radu
  • je u Republici Hrvatskoj dobno standardizirana stopa smrtnosti viša od prosjeka EU-15 za sve najvažnije nezarazne bolesti: bolesti krvožilnog sustava, tumore, ozljede, kronične bolesti dišnog sustava, dijabetes i druge kronične bolesti. Primjerice, u Hrvatskoj je posljednjih godina na 100.000 stanovnika od bolesti krvožilnog sustava umrlo 356 ljudi, dvostruko više nego u starim članicama EU (185 osoba u prosjeku)
  • građani Hrvatske mogu očekivati da će tijekom života biti bolesni čak godinu dulje nego stanovnici u zemljama EU-a
  • je stopa smrtnosti odraslih osoba u Hrvatskoj znatno viša od prosjeka EU-15. Naime, dok u Hrvatskoj na 1.000 stanovnika 160 ljudi umire u dobi između 15 i 60 godina, u starim članicama EU-a umire 113 osoba.

Zaključno, briga o zaštiti zdravlja radnika je naš prioritet te smo u cijelom nizu navrata ukazivali na tu problematiku. Stoga ćemo uvesti ciljane preventivne preglede odnosno maksimalno pooštriti kriterije kako zdravog okoliša tako i sigurnog radnog mjesta. Naime krilatica našeg Plana 21 je dvojaka: „zdravlje za sve“ ali i „zdravlje u svemu“. Drugim riječima, zdravlje u svemu znači da se ulaganje u zdravlje provlači kao nit u svim politikama našeg Plana 21 - od gospodarstva (primjerice „zelena i čista tehnologija“) preko sigurnih i zdravih uvjeta na radnom mjestu sve do zaštite okoliša.

Objavljeno 17.09.2011.