Za bolje gospodarenje državnim zemljištem
Iz poljoprivrede imam 3 pitanja:
1. U knjizi V. Sriće Hrvatska 2020. vidio sam podatak da je u RH oko 300.000 ha neaktivne državne zemlje. Da li Vaša koalicija ima viziju kako iskoristi taj golemi resurs, i da li pri tom zemljište u zakup neće dobiti "lokalni šerifi" koji su se zadnjih 10-15 godina naglo obogatili?
2. Da li će se u sklopu zadružnog saveza primijeniti i model "prstenova" koji se prakticira u Sloveniji, na način da se više poljoprivrednika udruži, te da svaki od njih ima ponešto od poljoprivredne mehanizacije, te da se u sklopu tih prstenova međusobno pomažu, a ne kao dosad da su se puno seoskih domaćinstava financijski preopteretilo tako da je "svatko htio biti gazda u svom dvorištu"?
3. Da li imate podatak koliki je broj hladnjača u Hrvatskoj, a koliki i susjednim zemljama (npr. Slovenija, Mađarska, te u zemljama EU), te što se misli poduzeti i kojim mjerama za povećanje broja hladnjača u našoj zemlji?
Sadašnji način gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem omogućava Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji ćemo promijeniti. O gospodarenju državnim zemljištem i nadzoru nad korištenjem treba voditi računa Agencija za poljoprivredno zamljište u suradnji s lokalnim jedinicama. Neke općine već 20 godina nisu donijele program raspolaganja državnim zemljištem.bez ikakvih sankcija.
Da. Zadrugarstvo uz zajedničku proizvodnju i prodaju znači i udruživanje sredstava,
U Hrvatskoj nema dovoljno skladišnih prostora zato i velik dio domaće proizvodnje voća i povrća propada. Prioritetno ćemo raditi na projektima izgradnje skladišnih kapaciteta, malih prerađivačkih pogona i distributivnih punktova koji se mogu financirati sredstvima ruralnog razvoja.