Ulaganja u postojeću infrastrukturu
2. GOSPODARSKA PLATFORMA
U principu dobro opisuje probleme i moguće prilike u razvoju , međutim ima i nekoliko pogrešnih postavki
- kao i u programskom okviru piše se o krizi iz 2008 godine kao da Hrvatsko gospodarstvo , osim otežanog zaduživanja, ima bilo kakve štete od te krize, a i to otežano tj. skuplje zaduživanje nam samo može pomoći da realno sagledamo probleme i mogućnosti. Kriza , ona prava, neprekidno traje od sredine 60-tih godina i uništila je Jugoslaviju a ni mi nismo daleko od bankrota države iz istog problema.
- drugi bitni pogrešan zaključak u gospodarskoj platformi su investicije koje će biti potaknute i koje bi trebale pokrenuti gospodarstvo pa tako se govori o energetici i gradnji novih energetskih objekata, turizmu i gradnji novih turističkih kapaciteta, navodnjavanju i okolišu, infrastruktura kroz gradnju željeznica, zračnog terminala Zagreb.
Ove investicije pokrenuti će građevinarstvo i industriju građevinskog materijala i nešto malo opreme koju proizvodimo i imati će kratkoročni učinak na rast BDP a dugoročno je neodrživ rast BDP jer ne financiramo investicije brzog povratka već dugoročne investicije s upitnom isplativošću.
energetika – gradnja novih elektrana kao, na primjer, četiri HE na Savi, dvije HE na Dravi, HE Senj, HE Kosinj, HE Ombla, HE Trebišnjica, TE Plomin 3, TE Ploče, novi blokovi plinskih TE Zagreb i TE Sisak, nova plinska TE u Slavoniji te ulaganja u prijenos i distribuciju električne energije. Poticat ćemo ulaganja u postrojenja iz obnovljivih izvora energije (vjetroelektrane, solarne elektrane, male HE i elektrane na biomasu). Ulagat će se u gradnju plinovoda i skladišta plina, istraživanje i eksploataciju nafte i plina, modernizaciju rafinerija u Rijeci i Sisku te LNG terminal Omišalj i naftovode Družba Adria i dio Južnoga toka
U energetici Plan21 predviđa gradnju novih energetskih objekata hidroelektrana, plinskih elektrana, termoelektrana kao i poticanje gradnje obnovljivih izvora energije. Nažalost Plan 21 ne predviđa najvažniji dio cijele energetske strategije i glavni preduvjet za uspjeh bilo koje energetske investicije i strategije, a to je hitno provođenje mjera energetske učinkovitosti na svim stambenim i poslovnim objektima javnim i privatnim.
Energetska učinkovitost je glavni preduvjet iz razloga što mi u oko 150.000.000,00 m2 stambenog prostora i u oko 80.000.000,00 m2 poslovnog prostora trošimo u prosjeku 200-220 kWh/m2 godišnje tj. izuzetno smo rastrošni jer bi prosječna potrošnja trebala biti oko 80 kWh/m2 godišnje ili gotovo tri puta manje od sadašnjeg stanja.
Isto tako zaboravlja se činjenica da domaćinstva prosječno kupuju struju po 0,60 kn/kWh, malo poduzetništvo, obrtništvo i industrija 1,1 kn/kWh i veliki kupci na visokom naponu 0,66 kn/kWh i da tako nizak nivo cijena ne omogućava stvaranje dobiti poduzeća iz tog sektora a samim tim i ne pokreću se nove investicije.
U pristupni pregovorima za ulazak u EU preuzeli smo i obvezu usklađenja cijena energenata što će kod nas uzrokovati povećanje cijena oko 30% i bitno narušiti standard domaćinstava.
Također nam je problem i struktura potrošnje energije koja je kod nas slijedeća : domaćinstva 43%, promet 30% i industrija 27% dok je u svim drugim zemljama EU i novim i starim članicama odnos bitno drugačiji : domaćinstva 20-25% , promet 20-25% i industrija 55-60% iz razloga što industrija većinom kupuje struju na srednjem i visokom naponu pa su i gubici u mreži i distribuciji oko 2-4% niži nego kod nas.
Pored svih tih problema tvorci Plana 21 kažu mi ćemo graditi nove energetske pogone a o energetskoj učinkovitosti niti jedne rečenice.
Gradnja energetski objekata prema Planu21 sigurno će pokrenuti dio gospodarstva i to građevinarstvo i industriju građevinskog materijala , ali neće bitno donijeti pomaka u novom zapošljavanju jer je udio rada u ovakvim gradnjama vrlo mali 5-6% jer se sve obavlja vrlo učinkovitim strojevima, a efekti od objekta koji će se graditi uslijediti će tek kroz nekoliko godina i neće donijeti nikakvu dobit zbog niskog nivo cijena trenutno, a ako se uskladimo s Evropom i povećamo cijene da bi ove investicije bile isplative moramo opteretiti stanovništvo i smanjiti standard.
Umjesto tih gradnji i prvi preduvjet tih gradnji je provođenje mjera energetske učinkovitosti na svim stambenim i nestambenim prostorima.
Osnovni razlog provođenja mjera energetske učinkovitosti je slijedeći:
-tek smanjenjem potrošnje energije po m2 prostora sa preko 200kWh/m2 godišnje na 80 kWh/m2 stvoriti će se preduvjeti da cijena energije poskupi i da gradnja energetskih objekata postane isplativa, a da građani i industrija plaćaju u ukupnom iznosu istu cijenu.
- udio rada u investicijama energetske učinkovitosti je 40-50% i korist je dvostruka jer istovremeno sanacijom objekta smanjujemo potrošnju i oslobađamo energetske kapacitete tj. kao da smo gradili novu elektranu.
- efekti u odnosu na povećanje BDP-a su također dvostruki jer više novca ide za rad ,a to će povećati zapošljavanje pa i potrošnju, istovremeno ćemo dobiti višak energije koji nećemo morati uvoziti, a poslije sanacije većeg dijela objekata ne da nećemo morati uvoziti energiju iz istih tj. sadašnjih kapaciteta moći ćemo i izvoziti.
Zbog svega što sam Vam napisao nije mi jasno da je glavna investicija gradnja objekata umjesto sanacije postojećih.
U principu dobro opisuje probleme i moguće prilike u razvoju , međutim ima i nekoliko pogrešnih postavki
- kao i u programskom okviru piše se o krizi iz 2008 godine kao da Hrvatsko gospodarstvo , osim otežanog zaduživanja, ima bilo kakve štete od te krize, a i to otežano tj. skuplje zaduživanje nam samo može pomoći da realno sagledamo probleme i mogućnosti. Kriza , ona prava, neprekidno traje od sredine 60-tih godina i uništila je Jugoslaviju a ni mi nismo daleko od bankrota države iz istog problema.
- drugi bitni pogrešan zaključak u gospodarskoj platformi su investicije koje će biti potaknute i koje bi trebale pokrenuti gospodarstvo pa tako se govori o energetici i gradnji novih energetskih objekata, turizmu i gradnji novih turističkih kapaciteta, navodnjavanju i okolišu, infrastruktura kroz gradnju željeznica, zračnog terminala Zagreb.
Ove investicije pokrenuti će građevinarstvo i industriju građevinskog materijala i nešto malo opreme koju proizvodimo i imati će kratkoročni učinak na rast BDP a dugoročno je neodrživ rast BDP jer ne financiramo investicije brzog povratka već dugoročne investicije s upitnom isplativošću.
energetika – gradnja novih elektrana kao, na primjer, četiri HE na Savi, dvije HE na Dravi, HE Senj, HE Kosinj, HE Ombla, HE Trebišnjica, TE Plomin 3, TE Ploče, novi blokovi plinskih TE Zagreb i TE Sisak, nova plinska TE u Slavoniji te ulaganja u prijenos i distribuciju električne energije. Poticat ćemo ulaganja u postrojenja iz obnovljivih izvora energije (vjetroelektrane, solarne elektrane, male HE i elektrane na biomasu). Ulagat će se u gradnju plinovoda i skladišta plina, istraživanje i eksploataciju nafte i plina, modernizaciju rafinerija u Rijeci i Sisku te LNG terminal Omišalj i naftovode Družba Adria i dio Južnoga toka
U energetici Plan21 predviđa gradnju novih energetskih objekata hidroelektrana, plinskih elektrana, termoelektrana kao i poticanje gradnje obnovljivih izvora energije. Nažalost Plan 21 ne predviđa najvažniji dio cijele energetske strategije i glavni preduvjet za uspjeh bilo koje energetske investicije i strategije, a to je hitno provođenje mjera energetske učinkovitosti na svim stambenim i poslovnim objektima javnim i privatnim.
Energetska učinkovitost je glavni preduvjet iz razloga što mi u oko 150.000.000,00 m2 stambenog prostora i u oko 80.000.000,00 m2 poslovnog prostora trošimo u prosjeku 200-220 kWh/m2 godišnje tj. izuzetno smo rastrošni jer bi prosječna potrošnja trebala biti oko 80 kWh/m2 godišnje ili gotovo tri puta manje od sadašnjeg stanja.
Isto tako zaboravlja se činjenica da domaćinstva prosječno kupuju struju po 0,60 kn/kWh, malo poduzetništvo, obrtništvo i industrija 1,1 kn/kWh i veliki kupci na visokom naponu 0,66 kn/kWh i da tako nizak nivo cijena ne omogućava stvaranje dobiti poduzeća iz tog sektora a samim tim i ne pokreću se nove investicije.
U pristupni pregovorima za ulazak u EU preuzeli smo i obvezu usklađenja cijena energenata što će kod nas uzrokovati povećanje cijena oko 30% i bitno narušiti standard domaćinstava.
Također nam je problem i struktura potrošnje energije koja je kod nas slijedeća : domaćinstva 43%, promet 30% i industrija 27% dok je u svim drugim zemljama EU i novim i starim članicama odnos bitno drugačiji : domaćinstva 20-25% , promet 20-25% i industrija 55-60% iz razloga što industrija većinom kupuje struju na srednjem i visokom naponu pa su i gubici u mreži i distribuciji oko 2-4% niži nego kod nas.
Pored svih tih problema tvorci Plana 21 kažu mi ćemo graditi nove energetske pogone a o energetskoj učinkovitosti niti jedne rečenice.
Gradnja energetski objekata prema Planu21 sigurno će pokrenuti dio gospodarstva i to građevinarstvo i industriju građevinskog materijala , ali neće bitno donijeti pomaka u novom zapošljavanju jer je udio rada u ovakvim gradnjama vrlo mali 5-6% jer se sve obavlja vrlo učinkovitim strojevima, a efekti od objekta koji će se graditi uslijediti će tek kroz nekoliko godina i neće donijeti nikakvu dobit zbog niskog nivo cijena trenutno, a ako se uskladimo s Evropom i povećamo cijene da bi ove investicije bile isplative moramo opteretiti stanovništvo i smanjiti standard.
Umjesto tih gradnji i prvi preduvjet tih gradnji je provođenje mjera energetske učinkovitosti na svim stambenim i nestambenim prostorima.
Osnovni razlog provođenja mjera energetske učinkovitosti je slijedeći:
-tek smanjenjem potrošnje energije po m2 prostora sa preko 200kWh/m2 godišnje na 80 kWh/m2 stvoriti će se preduvjeti da cijena energije poskupi i da gradnja energetskih objekata postane isplativa, a da građani i industrija plaćaju u ukupnom iznosu istu cijenu.
- udio rada u investicijama energetske učinkovitosti je 40-50% i korist je dvostruka jer istovremeno sanacijom objekta smanjujemo potrošnju i oslobađamo energetske kapacitete tj. kao da smo gradili novu elektranu.
- efekti u odnosu na povećanje BDP-a su također dvostruki jer više novca ide za rad ,a to će povećati zapošljavanje pa i potrošnju, istovremeno ćemo dobiti višak energije koji nećemo morati uvoziti, a poslije sanacije većeg dijela objekata ne da nećemo morati uvoziti energiju iz istih tj. sadašnjih kapaciteta moći ćemo i izvoziti.
Zbog svega što sam Vam napisao nije mi jasno da je glavna investicija gradnja objekata umjesto sanacije postojećih.
Gradnja novih pruga da, ali i modernizacija pruga kojima se mora povećati brzina teretnih vlakova za dvostruko. Također je u planu modernizacija postojećih termoelektrana kao i hidroelektana. Budući da je potrebno poboljšati ponudu u turizmu planiramo urediti postojeće ruševine ili hotele s malim brojem zvijezdica. Kao što možete provjeriti ne govorimo samo o novoj gradnji.