Studiranje bez školarina
Poštovani, zanimaju me pojedinosti u vezi sa ovim prijedlogom zakona o visokom obrazovanju, a posebno članak 49. stavak 2. Hoće li fakulteti morati izvršiti povrat sredstava uplaćenih za školarine ukoliko se u saboru izglasa ovaj zakon. Naime po ovome bi se studentima koji su platili iznos veći od 60% prosječne plaće u RH fakulteti morali vratiti preplaćeni iznos? I zanima me što općenito mislite o ovom zakonu koji ima dosta noviteta koji donose neke dobre stvari za studente, a također i dosta loših koje neću posebno komentirati. Najviše me zanima subvencioniranje školarina i koji studenti bi trebali biti subvencionirani od strane države? Kakva je Vaša plan sa studentima koji zadovolje minimalne kriterije (npr. 42 ECTS koji ne znače pad godine), te bi li oni trebali plaćati pune školarine? Također želim predložiti da fakultetima omogućite uvođenje POS uređaja kako bi ljudi koji u moderna vremena omogućili lakše financiranje studija koje omogućavaju razne kartice.
PRIJEDLOG ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU
Iznos upisnine
Ĉlanak 49.
(1) Visoka učilišta samostalno utvrđuju iznos upisnine po studentu, na ime ukupnog iznosa administrativnih troškova studija, po akademskoj godini ili upisanih 60 ECTS-a.
(2) Upisnina iz stavka 1. ovoga članka na javnim visokim učilištima, za studente državljane Republike Hrvatske koji studiraju na redovitom prijediplomskom i diplomskom studiju, ne može biti veća od 60 % iznosa prosjeĉne mjesečne neto plaće utvrđene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj kalendarskoj godini, sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku.
(3) Upisnina iz stavka 1. ovoga članka na javnim sveučilištima, za studente državljane Republike Hrvatske koji studiraju na poslijediplomskom doktorskom studiju, ne može biti veća od iznosa prosječne mjesečne neto plaće utvrđene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj kalendarskoj godini, sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku.
PRIJEDLOG ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU
Iznos upisnine
Ĉlanak 49.
(1) Visoka učilišta samostalno utvrđuju iznos upisnine po studentu, na ime ukupnog iznosa administrativnih troškova studija, po akademskoj godini ili upisanih 60 ECTS-a.
(2) Upisnina iz stavka 1. ovoga članka na javnim visokim učilištima, za studente državljane Republike Hrvatske koji studiraju na redovitom prijediplomskom i diplomskom studiju, ne može biti veća od 60 % iznosa prosjeĉne mjesečne neto plaće utvrđene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj kalendarskoj godini, sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku.
(3) Upisnina iz stavka 1. ovoga članka na javnim sveučilištima, za studente državljane Republike Hrvatske koji studiraju na poslijediplomskom doktorskom studiju, ne može biti veća od iznosa prosječne mjesečne neto plaće utvrđene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj kalendarskoj godini, sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku.
Ponavljamo da za redovite studente (one koji u roku ispunjavaju svoje studentske obaveze) uvodimo studiranje bez školarina. S akademskom zajednicom kanimo dogovoriti što činiti s neredovitima, u diapazonu između uvođenja participacije u troškovima studiranja ovisno o količini neobavljanih obaveza ili pak omogućavanja besplatnog studiranja, ali uz ograničeno vrijeme, ili pak nekog trećeg rješenja. – U prijedlozima zakona za nas je bilo posve neprihvatljivih rješenja, ali je bilo i nekih dobrih. Novi zakoni, ili pak izmjene postojećih, ne vrijede retroaktivno već se zakonom novopropisani uvjeti studiranja počinju primjenjivati sljedećom akademskom godinom.