Što će biti s mojom saborskom mirovinom?
Dakle, što će se dogoditi sa dosadašnjim korisnicima saborskih mirovina?
mr. sc. Manon Giron, umirovljena saborska zastupnica iz Rijeke, jedna od rijetkih koja je sve ove godine ostala članom SDP-a.
manon.giron@ri.t-com.hr
Poštovana gospođo Giron,
dosadašnjim korisnicima mirovina koji su svoju mirovinu stekli po posebnim propisima, mirovine će, kao stečeno pravo, ostati iste. Inače, postoji čak 13 kategorija korisnika mirovina koji mirovinu primaju po posebnim propisima. To su, prema posljednjim podacima HZMO-a: 1. Hrvatski branitelji (ima ih 70.230), 2. Sudionici NOR-a (njih 35.589), 3. Pripadnici Hrvatske domovinske vojske od 1941 do 1945. (16.889), 4. Radnici na određenim poslovima u unutarnjim poslovima i pravosuđu (16.285), 5. Hrvatska vojska (11.448), 6. Pripadnici bivše JNA (10.417), 7. Hrvatsko vijeće obrane (6.799), 8. Bivši politički zatvorenici (5.024), 9. Rudari istarskih ugljenokopa „Tupljak“ d.d. Labin i radnici profesionalno izloženi azbestu (733), 10. Zastupnici u Hrvatskom saboru i članovi Vlade (540), 11. Izvršno vijeće Sabora, Savezno izvršno vijeće i administrativno umirovljeni javni službenici (246), 12. Redoviti članovi HAZU-a (158) i 13.Bivši savezni kadar (71). Ukupno je dakle 174.429 korisnika mirovina prema posebnim propisima, koji se svi kolokvijalno nazivaju korisnicima povlaštenih mirovina. Svi su oni rješenja o svojim mirovinama dobili prema odredbi nekog od više zakona koji reguliraju njihov status. Prema odredbama Ustava, nemoguće je donositi zakone koji bi imali retroaktivno djelovanje, pa, ako se i donese zakon koji bi poništio sve zakone temeljem kojih su izdana rješenja za ove korisnike mirovina, taj bi zakon mogao djelovati samo za neke nove umirovljenike iz nabrojanih grupacija, ali se mirovine postojećih korisnika iz tih grupacija ne bi mogle smanjivati bez da se prekrši Ustav. Rješenje vidimo u tome da se donese propis po kojem bi se svakom umirovljeniku mirovina izračunavala temeljem općeg propisa o mirovinskom osiguranju, što znači da bi ovisila o godinama radnog staža i uplatama u mirovinski fond, a da se određenim grupacijama umirovljenika eventualno isplaćuje i dodatak na mirovinu. Taj dodatak ne bi bio trošak HZMO-a, nego bi se isplaćivao na teret Državnog proračuna.