Razbijati stereotipe o zadrugarstvu
Dragi prijatelji
Temeljito sam pročitao Vaš plan 21. Posebno sam izučio poglavlje koje se odnosi na poljoprivredu i selo.
Živim u Slavoniji - Županija Požeško-Slavonska, ali cijeli život sam proveo radeći u poljoprivredi i živio od poljoprivrede. Naravno, radio sam na poslovima (u Kombinatu Kutjevo) iznalaženja kultura koje će poljoprivredno imanje više uposliti, donositi veći prihod po jedinici površine, a dakako i veći ostatak dohotka.
Želim ovom prilikom ukazati samo na jedan segmetn u poljoprivrednoj proizvodnji - K R U M P I R.
To je kultura koja danas spada u tri najdohodovnije kulture (duhan, šečerna repa, krumpir). Da je krumpir interesantna proizvodnja možemo se uvjeriti samo jednim odlaskom u selo BELICA kod Čakovca. Tamo se poljoprivrednici genracijama bave proizvodnjom krumpira i postali su bogati, visok standard - daleko ispred svih ostalih krajeva "lijepe naše".
Ulaskom u EU Hrvatska koja trenutno godišnje proizvodi tu kulturu - krumpir na ca 16-18.000 ha, te će površine drastićno smanjiti, jer uništiti će nas konkurencija iz zemalja koje tu kulturu proizvode jeftinije (ostvaruju veće urode po jedinici površine i mogu biti jeftiniji).
Mi moramo učiniti sve da do toga ne dođe, da tu kulturu ne izgubimo, odnosno da cijelu Istočnu Hrvatsku (vidim da u Vašem programu taj dio Hrvatske pretvarate u poljoprivrednu i naravno nemam ništa protiv toga -to je dobro) pretvorimo u proizvođača krumpira. Zašta i taj dio Hrvatske nebi doživio razvoj na krumpiru kao što to ima danas selo Belica.
Kako vidim opstanak krumpira u Hrvatskoj i nakon što uđemu u EU?...
-Hrvatska mora napraviti zaokret u sortimentu krumpira
-orjentirati se na vrlo rane i rane sorte
-iskoristiti našu klimatsku prednost koju imamo u odnosu na sjevero-zapadnu Europu. Naime, kod nas se krumpir može saditi min.30 dana ranije nego u "sjevernim zemljama", a to znaći da ćemo ga ranije i vaditi.
-sjeverne zemlje znatne količine krumpira, posebno "mladog" uvoze i to iz zemalja koje su njima znatno dalje -Egipat, Cipar, Turska i td.
-Hrvatska bi trebala iskoristiti prednost koju ima - blizu smo zemljama Sjeverne europe, ranije sadimo i vadimo krumpir.
-dakle, možemo postati snabdjevać tih zemalja s "mladim krumpirom"
Naravno, ne očekujem da Država organizira proizvodnju, ali:
-država preko svojih institucija (komore, savjetodavne službe) treba intenzivirati aktinosti na selu oko okupljanja proizvođača u Zadruge (vidim da i u Vašem planu ste predvidjeli intenziviranje Zadrugarstva - svjestan sam da je to jedini i pravi put).
-seljaci, povrtlari i voćari će to rado prihvatiti, ali netko mora biti inicijator i pokretać tih okupljanja.
To je prvi korak, a potom kroz zadrugu:
-usmjeravati poljoprivrednike prema dohodovnim kulturama, a u ovom slućaju prema krumpiru. Evo i ove ćemo jeseni/zime u Hrvatsku masovno uvoziti krumpir radi prerade u čips. Zašto kada to sami možemo proizvesti i omogućiti selu da si dovede standard na nivo kakav ima seljak u selu Belica.
-pomoći proizvođaćima da se opreme skladišnim kapacitetima, jer to nama u ovoj proizvodnji manjka na nivou cijele Države,a posebno u Slavoniji.
-pomoći u opremanju sa sistemima za navodnjavanje
-educirati proizvođaće, a oni to žele i rado prihvaćaju korisne savjete.
Naravno, poticati tu proizvodnju makar u početku i to ne kao do sada novčano po jedinici površine, već novčano po kilogramu proizvoda ili novčano na nivou cijele farme, kao što to ima Njemačka na primjer.
Našao sam za shodno ovih nekoliko rečenica napisati, jer tužan sam kada vidim koje količine krumpira se u Hrvatsku uvoze, posebno u proljetnim mjesecima, pod imenom "mladi krumpir", a mi to sve možemo proizvesti i omogućiti našem seljaku da zaradi.
Moji izvori govore da smo u Hrvatsku na primjer u 2010.godini uvezli:
-mladi krumpir..................11.404 tone
-merkantiln krumpir........... 7.814 tone
Za tu količinu, a naravno da smo najmanje toliko trebali i izvesti, mogle su se angažirati proizvodne površine u Slavoniji i na njima solidno zaraditi.
Srdačan pozdrav
Josip Sedlaček
Temeljito sam pročitao Vaš plan 21. Posebno sam izučio poglavlje koje se odnosi na poljoprivredu i selo.
Živim u Slavoniji - Županija Požeško-Slavonska, ali cijeli život sam proveo radeći u poljoprivredi i živio od poljoprivrede. Naravno, radio sam na poslovima (u Kombinatu Kutjevo) iznalaženja kultura koje će poljoprivredno imanje više uposliti, donositi veći prihod po jedinici površine, a dakako i veći ostatak dohotka.
Želim ovom prilikom ukazati samo na jedan segmetn u poljoprivrednoj proizvodnji - K R U M P I R.
To je kultura koja danas spada u tri najdohodovnije kulture (duhan, šečerna repa, krumpir). Da je krumpir interesantna proizvodnja možemo se uvjeriti samo jednim odlaskom u selo BELICA kod Čakovca. Tamo se poljoprivrednici genracijama bave proizvodnjom krumpira i postali su bogati, visok standard - daleko ispred svih ostalih krajeva "lijepe naše".
Ulaskom u EU Hrvatska koja trenutno godišnje proizvodi tu kulturu - krumpir na ca 16-18.000 ha, te će površine drastićno smanjiti, jer uništiti će nas konkurencija iz zemalja koje tu kulturu proizvode jeftinije (ostvaruju veće urode po jedinici površine i mogu biti jeftiniji).
Mi moramo učiniti sve da do toga ne dođe, da tu kulturu ne izgubimo, odnosno da cijelu Istočnu Hrvatsku (vidim da u Vašem programu taj dio Hrvatske pretvarate u poljoprivrednu i naravno nemam ništa protiv toga -to je dobro) pretvorimo u proizvođača krumpira. Zašta i taj dio Hrvatske nebi doživio razvoj na krumpiru kao što to ima danas selo Belica.
Kako vidim opstanak krumpira u Hrvatskoj i nakon što uđemu u EU?...
-Hrvatska mora napraviti zaokret u sortimentu krumpira
-orjentirati se na vrlo rane i rane sorte
-iskoristiti našu klimatsku prednost koju imamo u odnosu na sjevero-zapadnu Europu. Naime, kod nas se krumpir može saditi min.30 dana ranije nego u "sjevernim zemljama", a to znaći da ćemo ga ranije i vaditi.
-sjeverne zemlje znatne količine krumpira, posebno "mladog" uvoze i to iz zemalja koje su njima znatno dalje -Egipat, Cipar, Turska i td.
-Hrvatska bi trebala iskoristiti prednost koju ima - blizu smo zemljama Sjeverne europe, ranije sadimo i vadimo krumpir.
-dakle, možemo postati snabdjevać tih zemalja s "mladim krumpirom"
Naravno, ne očekujem da Država organizira proizvodnju, ali:
-država preko svojih institucija (komore, savjetodavne službe) treba intenzivirati aktinosti na selu oko okupljanja proizvođača u Zadruge (vidim da i u Vašem planu ste predvidjeli intenziviranje Zadrugarstva - svjestan sam da je to jedini i pravi put).
-seljaci, povrtlari i voćari će to rado prihvatiti, ali netko mora biti inicijator i pokretać tih okupljanja.
To je prvi korak, a potom kroz zadrugu:
-usmjeravati poljoprivrednike prema dohodovnim kulturama, a u ovom slućaju prema krumpiru. Evo i ove ćemo jeseni/zime u Hrvatsku masovno uvoziti krumpir radi prerade u čips. Zašto kada to sami možemo proizvesti i omogućiti selu da si dovede standard na nivo kakav ima seljak u selu Belica.
-pomoći proizvođaćima da se opreme skladišnim kapacitetima, jer to nama u ovoj proizvodnji manjka na nivou cijele Države,a posebno u Slavoniji.
-pomoći u opremanju sa sistemima za navodnjavanje
-educirati proizvođaće, a oni to žele i rado prihvaćaju korisne savjete.
Naravno, poticati tu proizvodnju makar u početku i to ne kao do sada novčano po jedinici površine, već novčano po kilogramu proizvoda ili novčano na nivou cijele farme, kao što to ima Njemačka na primjer.
Našao sam za shodno ovih nekoliko rečenica napisati, jer tužan sam kada vidim koje količine krumpira se u Hrvatsku uvoze, posebno u proljetnim mjesecima, pod imenom "mladi krumpir", a mi to sve možemo proizvesti i omogućiti našem seljaku da zaradi.
Moji izvori govore da smo u Hrvatsku na primjer u 2010.godini uvezli:
-mladi krumpir..................11.404 tone
-merkantiln krumpir........... 7.814 tone
Za tu količinu, a naravno da smo najmanje toliko trebali i izvesti, mogle su se angažirati proizvodne površine u Slavoniji i na njima solidno zaraditi.
Srdačan pozdrav
Josip Sedlaček
Poštovani gospodine Sedlaček, hvala na ideji i potpori da je organiziranje poljoprivrednika pravi put. Svjesni smo da treba razbijati stereotipe o zadrugarstvu u Hrvatskoj.