Primarna zdravstvena zaštita - preustroj

hoće li se revidirati koncepcija primarne zdravstvene zaštite? Smatram da je totalno promašena s mrežom ZZ koja nema veze s realnosti Tko kontrolira te bogom dane liječnike u mreži koji su od strane države plaćeni za nešto što će možda napraviti, a se zajedno dobro naplate zar ne bi bilo praednije da se omogući otaranje priatnih ordinaija svim zainteresiranima i da se određene usluge plaćaju svima po izvršenju, a ostale u gotovini Još mi se mnogo toga čini potrebnim promijeniti ali dajem prostora i ostalima Srdačni pozdra mr.sc Mirjana Fumić dr.dent med

Ključni problem hrvatskog zdravstvenog sustava je njegova rascjepkanost i dezintegriranost, a koje su i glavne prepreke u postizanju racionalnog sustava zdravstva. To znači da nema primjerene odgovarajuće vertikalne povezanosti među raznim stupnjevima zdravstvene zaštite (primarna, sekundarna i tercijarna) kao niti horizontalne povezanosti među različitim specijalnostima. U takvom sustavu ne postoji ni jasan koncept kontinuirane zaštite tako da je svaki pacijent prepušten „lutanju“ od jednog do drugog liječnika bez ikakvog uspostavljenog sustava, a svaki liječnik obavlja svoj posao u potpunoj izolaciji. S druge strane, specijalističko-konzilijarna djelatnost nalazi se u vrlo teškoj situaciji jer je zatvaranjem domova  zdravlja i konfuzijom u organizaciji bolničkih poliklinika te ekspanzijom tzv. privatnih poliklinika poremećena ključna karika u lancu između liječnika opće prakse i bolničkog liječnika.

Takav sustav generira niz negativnosti koje se direktno reflektiraju  na građane Republike Hrvatske i to u vidu svima općepoznate štednje koju doktori „zakupci“, nerijetko zbog potpuno objektivnih okolnosti,  provode nad pacijentima. Naime, primarna zdravstvena zaštita je, tijekom devedesetih godina, bila doslovno prepuštena samoj sebi kroz tzv. privatizaciju (tzv. „zakupizaciju“) i raspuštanje domova zdravlja. Upravo zbog ove odluke primarna zdravstvena zaštita je pretvorena u niz malih nepovezanih jedinica koje ne zadovoljavaju zdravstvene potrebe građana - posljedično tome naši liječnici primarne zdravstvene zaštite  postaju „prometnici”, a naše, inače vrlo dobro obrazovane i vro stručne, medicinske sestre sve manje rade svoj primarni medicinski posao a sve više postaju „blagajnice”. U takvoj situaciji liječnicima obiteljske medicine bilo je naprosto onemogućeno da kroz postojeći sustav financiranja napreduju, adekvatno opremaju i obavljaju poslove koje bi, prema kako općim principima medicine tako i postojećim zakonskim propisima trebali obavljati. Upravo stoga u Hrvatskoj primarna zdravstvena zaštita rješava svega 50% slučajeva, dok u većini europskih zemalja liječnici primarne zaštite rješavaju 70-80% medicinskih slučajeva. Iz svih navedenih razloga žurno je potrebno provesti preustroj primarne zdravstvene zaštite.

Objavljeno 30.09.2011.