Preventivom do zdravlja

Nažalost, komercijalizacijom hrvatskog zdravstvenog sustava koju je devedesetih godina započela tadašnja Vlada RH ukinuta je, između ostaloga, i dotad dobro organizirana zdravstvena zaštita radnika. S druge strane, broj preventivnih pregleda se u to vrijeme višestruko smanjio i gotovo posve izgubio - tijekom 2010. godine bio je za čak 85% manji u odnosu na 1990. godinu!? Upravo stoga:

• su povrede na radu u stalnom porastu, a poslodavci nerijetko ne preuzimaju nikakav financijski niti kazneni rizik za povrede odnosno slabo zdravlje radnika nastalih zbog štetnih uvjeta na radu
• je u Republici Hrvatskoj dobno standardizirana stopa smrtnosti viša od prosjeka EU-15 za sve najvažnije nezarazne bolesti: bolesti krvožilnog sustava, tumore, ozljede, kronične bolesti dišnog sustava, dijabetes i druge kronične bolesti. Primjerice, u Hrvatskoj je posljednjih godina na 100.000 stanovnika od bolesti krvožilnog sustava umrlo 356 ljudi, dvostruko više nego u starim članicama EU (185 osoba u prosjeku)
• građani Hrvatske mogu očekivati da će tijekom života biti bolesni čak godinu dulje nego stanovnici u zemljama EU-a
• je stopa smrtnosti odraslih osoba u Hrvatskoj znatno viša od prosjeka EU-15. Naime, dok u Hrvatskoj na 1.000 stanovnika 160 ljudi umire u dobi između 15 i 60 godina, u starim članicama EU-a umire 113 osoba.

Zabrinjavajuće je i zaprepaščujuće je da u posljednjih osam godina nije oraganizirana niti jedna sustavna javnozdravstvena akcija. Stoga je naglasak u našem Planu 21 razvoj javnog zdravstva i preventive jer je „bolje spriječiti nego liječiti“ odnosno 1 kuna uložena u preventivu u konačnici vrijedi barem 10 kuna.