Poreznim rasterećenjem olakšati gospodarstvu

Kako mislite smanjiti porezno opterećenje gospodarstva?

U odgovoru na pitanje o uvođenju reda u naplatu poreza ste odgovorili: „Naš je cilj prvenstveno uvesti red u plaćanje postojećeg poreza, ali i oporezivanje onoga što ovoga trenutka izmiče poreznoj kontroli.“. Vaš“ekspert“ za poreze je to očito napisao u brzini, bez mnogo razmišljanja: uvesti red = sprečavanje izbjegavanja plaćanja poreza, dakle nema „ali“, to je jedno te isto. U svakom slučaju, kao niti na većinu pitanja ili postavki iz Plana 21, niste ponudili odgovor na pitanje „KAKO?“, nego ste rekli „ŠTO“ ćete napraviti, posve isto kao i HDZ u svojem programu. Vizija je naravno (gotovo posve) ista svim strankama, građani će se opredijeliti za onu koja barem deklarativno pokaže da razmišlja odgovoriti na pitanje „KAKO?“.
Za poreze predlažem nešto vrlo jednostavno: najavite KONKRETNE mjere rasterećenja i sprečavanja izbjegavanja plaćanja poreza. Na primjer, zašto ne biste smanjili PDV za jedan postotni poen (23  22%), a obvezali se da povećate učinkovitost naplate PDV-a za 10%. Ovo posljednje je svakako moguće, ako bi Porezna uprava uistinu ŽELJELA biti učinkovit državni servis. Prema računu prihoda za 2011. taj prihod je na razini cca. 52 milijardi kuna, dakle s -5% i +10% bismo imali oko 2,5 milijarde kuna VIŠE prihoda. Dodatna nemjerljiva korist je stvaranje svijesti da se porez MORA platiti, te da izbjegavanje njegova plaćanja nije „kavalirski delikt“, već težak prekršaj zbog kojega se ide u zatvor (i kupac i prodavatelj!).
Kao primjer trivijalne lakoće pronalaženja izbjegavanja poreza su građevinski radovi: njih je nemoguće sakriti, a najmanje 50% privatnih novogradnji i adaptacija izbjegava plaćanje PDV-a djelomično ili u cijelosti. Jednostavno rješenje: kod zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole i upisa u novoga objekta u zemljišne knjige trebalo bi obvezno podastrijeti račune na koje je plaćen PDV!

Poštovani, zahvaljujemo Vam na Vašim sugestijama koje ćemo svakako imati u vidu kod izrade finalne verzije Plana 21.

Od konkretnih mjera rasterećenja gospodarstva možemo navesti ono što smo već na više mjesta spomenuli: rasterećenje rada, smanjenje doprinosa, ukidanje brojnih parafiskalnih nameta, uvođenje paušalnog plaćanja poreza, uvođenje mjera protiv nelikvidnosti, porezno rasterećenje novog zapošljavanja, neoporezivanje reinvestirane ili zadržane dobiti itd.

Uz racionalizaciju administracije i povećanje njene efikasnosti, vjerujemo da će ove, ali i brojne druge mjere dati zamah gospodarstvu i gospodarstvenicima olakšati njihov položaj.