Položaj vjeronauka u školama i rješenja za deficit znanstveno-nastavnog kadra
Prijedlozi:
1. U osnovnoj i srednjim školama povećati motivaciju učenika za znanost i za programe iz znanosti. Vrlo često se učenici zbog sadržaja iz vjeronauka okreću od disciplina i znanstvenih sadržaja suprotnih vjerskim učenjima i doktrinama. Bilo bi bolje sadržaje iz vjeronauka podučavati unutar vjerskih institucija i privatnih škola.Državne škole u drugim sekularnim državama visokog civilizacijskog standarda ne nude vjeronauk u svom školskom programu.
2. Povećati broj nastavnika na svim fakultetima kako bi se Bolonjski proces doista mogao sprovesti u praksi. Istovremeno provjeriti one nastavnike koji zbog mogućnosti da predaju na više fakulteta (cilj im je velika zarada) svjesno onemogućavaju javne natječaje i primanje novih ljudi. Često su prijem i uključivanje novih ljudi na fakultetima obilježeni nepotizmom i klijentelizmom.
3. Ukloniti prepreku između znanstvenih istraživača i izvora financiranja u vidu izdavačkih kuća. Mnogo je bolje da znanstveni istraživači osobno dobivaju sredstva za projekte koje će naknadno objaviti tako da budu transparentni i dostupni (besplatno) svim građanima , nego da ta sredstva dobivaju izdavačke kuće. Na taj način se izbjegava postupak da porezni obveznik dvostruko plaća svoje pravo na znanje i obrazovanje. Sva istraživanja moguće je danas postaviti na internet, uz kontrolu autora i države, tako da pristup i korist od toga imaju krajnji korisnici-ljudi željni znanja-i to besplatno.
1. U osnovnoj i srednjim školama povećati motivaciju učenika za znanost i za programe iz znanosti. Vrlo često se učenici zbog sadržaja iz vjeronauka okreću od disciplina i znanstvenih sadržaja suprotnih vjerskim učenjima i doktrinama. Bilo bi bolje sadržaje iz vjeronauka podučavati unutar vjerskih institucija i privatnih škola.Državne škole u drugim sekularnim državama visokog civilizacijskog standarda ne nude vjeronauk u svom školskom programu.
2. Povećati broj nastavnika na svim fakultetima kako bi se Bolonjski proces doista mogao sprovesti u praksi. Istovremeno provjeriti one nastavnike koji zbog mogućnosti da predaju na više fakulteta (cilj im je velika zarada) svjesno onemogućavaju javne natječaje i primanje novih ljudi. Često su prijem i uključivanje novih ljudi na fakultetima obilježeni nepotizmom i klijentelizmom.
3. Ukloniti prepreku između znanstvenih istraživača i izvora financiranja u vidu izdavačkih kuća. Mnogo je bolje da znanstveni istraživači osobno dobivaju sredstva za projekte koje će naknadno objaviti tako da budu transparentni i dostupni (besplatno) svim građanima , nego da ta sredstva dobivaju izdavačke kuće. Na taj način se izbjegava postupak da porezni obveznik dvostruko plaća svoje pravo na znanje i obrazovanje. Sva istraživanja moguće je danas postaviti na internet, uz kontrolu autora i države, tako da pristup i korist od toga imaju krajnji korisnici-ljudi željni znanja-i to besplatno.
1. Ponuda vjeronauka u školama je hrvatska obaveza koja slijedi iz međunarodnog ugovora između Hrvatske i Vatikana, potpisanog u devedesetima. Škole će, u vrijeme vjeronauka, ako nije zadnji sat, za učenike koji ga ne pohađaju organizirati alternativne aktivnosti – bilo neki oblik nastave, rješavanja domaćih zadaća, sportske aktivnosti. Ostatak školskog programa temeljen je na znanstvenim istinama.
2. Izrazito smo deficitarni sa znanstveno-nastavnim kadrom. Stoga kanimo uključiti u visoko obrazovanje znanstvene novake koji ispunjavaju uvjete za izbor u znanstveno-nastavna zvanja. Sindikati su predložili da se dopusti prekoračenje nastavne obaveze za 50%, što znači da jedan profesor ne bi mogao držati ukupno npr. 15, već samo 9 sati nastave.