Planovi za sustav obrazovanja
Zanimaju me planovi koji se odnose na sustav obrazovanja. Trenutno u sustavu obrazovanja vlada kaos. Hoće li se taj kaos konačno dovesti u podnošljivo stanje (uvjeti rada, brojni zahtjevi prema učiteljima koji nemaju pravnih osnova, i sl.?
Hoće li Kurikulum koji je donesen zaživjeti i postati legitimni dokument, hoće li se raditi na novom Nastavnom planu i programu koji će biti usklađen s Kurikulumom i hoće li i dalje biti nastavljana ova dugogodišnja praksa ignoriranja kvalitete nastave i prosvjetnoga kadra od strane apstraktnih figura iz tzv. "sustava" (bez imena i prezimena)?
Hoće li se napokon netko pobrinuti i donijeti neki suvisao kriterij po kojemu će se vrednovati kvaliteta nastave i rad učitelja(a ne "loviti" nastavnički kadar na pogreškama u, već godinama neprimjerenim Dnevnicima i Imenicima te ostaloj dokumentaciji)? Hoće li se netko pobrinuti da Pedagoški standradi koji postoje budu usklađeni s brojnim Pravilnicima koje donosi Gradski ured?
Zanima me, ima li nade da se konačno jednom netko pozabavi radom Agencije za odgoj i obrazovanje, učinkovitošću programa i projekata koje provodi ta institucija i kompetencijama savjetnika koji rade pri Agenciji?
Hoće li novoj vladi biti u cilju kvalitetno stručno usavršavanje prosvjetnoga kadra ili će se i dalje ova problematika ostavljati po strani?
Hoćemo li mi koji radimo u školama prestati robovati formalizmu?
Hoćemo li i dalje biti izlagani sramoćenju i posve neobjektivnim i neutemeljenim anonimnim prijavama koje urušavaju naš, ionako urušen dignitet?
Dakle, zanima me koliko razmišljate o prosvjeti i budućim generacijama učenika? Iz godine u godinu kvaliteta obrazovanja opada zbog uvođenja reformi, projekata i sl., koji se provode vrlo površno - uvede se neka promjena, a nikoga ne zanima kako funkcionira u praksi, niti ikada dobijemo neku povratnu informaciju o tome. Uvode se nova "pravila igre" preko noći, a nitko se ne brine jesu li ljudi koji rade u školama educirani i mogu li se nositi s time.
I na koncu, ima li nade da se nastava vjeronauka vrati u crkve, hoće li se potakuti makar neki konstruktivan dijalog o tome? Nikada nikoga nije zanimalo s kojim se sve problemima susrećemo u svojoj nastavnoj praksi otkako je vjeronauk postao izborni predmet u OŠ - manja satnica likovne kulture na uštrb vjeronauka, roditelji koji upisuju djecu na vjeronauk samo zato jer strahuju da ih oni koji idu ne izoliraju iz društvene sredine, učitelji koji čuvaju djecu koja ne idu na vjeronauk u svoje slobodno vrijeme (neplaćeni sati), itd.
Razmišlja li se o uvođenju medijske kulture kao izbornog predmeta (ili zasebnoga predmeta, a ne unutar nastave hrvatskohga jezika sa samo 1 satom mjesečno u kojemu se ne mogu obraditi ni osnovni sadržaji iz područja medijske kulture), u vremenu kada mediji sve više utječu na život djece i kada je medijsko opismenjavanje potrebno više nego ikada?!
Hvala.
Ljiljana Studeni, dipl. učiteljica RN
Lijepa hvala na postavljenim pitanjima kao i njihovim implikacijama.
Smatramo da u sustavu obrazovanja vlada koncepcijiski, organizacijski, kadrovki i financijski kaos. Predlažemo promjene za promjenu toga stanja, u nadi da će ih podržati većina onih nastavnica i nastavnika koji žele promjene postojećeg, neodrživog stanja.
Smatramo da je postojeći kurikularni dokument samo okvirni, kao što kazuje i samo njegovo ime, te smatramo da treba izraditi kurikulum, sa sastojcima koje propisuju članci Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Ne kanimo uvesti promjenu već način rada obrazovnog sustava. Umjesto strukturne promjene (reforme) u tom dinamičnom sustavu treba osigurati mijenjanje, proces umjesto stanja. Nismo računali na promjene "preko noći", već mijene tokom vremena.
Razmišljamo o 'kvalitetnom' odgoju i obrazovanju pa ćemo kvaliteti i ujednačenosti obrazovanja na svim razinama posvećivati posebnu pozornost. Kvalitetu je teško mjeriti no poslužit ćemo se najboljim praksama Europe i svijeta. Donijet ćemo minimalne uvjete za rad škola, uz nastojanje da se lokalni pravilnici usklade s tim standardima, umjesto obratno.
Novi kurikulum i novi standardi implicirat će promjene u sadržaju i načinu obrazovanja nastavnika kao i u radu spomenute agencije te u organizaciji i vođenju školske dokumentacije. Jednako tako treba prestati "robovanje formalnostima" jer smatramo neophodnim poštovati autonomiju nastavnika kao i njihovu zaslužnost, ili odgovornost, za postignute rezultate.
Smatramo potrebnim uvesti oblike cjeloživotnog učenja nastavnika, pojedinosti će trebati dogovoriti.
Konstruktivni razgovori uvijek su dobrodošli. Vjeronauku, kao obavezi međunarodnih ugovora, treba dodijeliti status koji mu pripada - on treba biti izborni predmet a u vrijeme njegovog održavanja učenicima koji ga ne žele pohađati ponuditi druge oblike izborne nastave.
Razmišljali smo u novi kurikulum predložiti i nove sadržaje kao i nove metode poučavanja i učenja. Posebnu pozornost posvećivat ćemo poboljšanju svih oblika pismenosti, ukljuujući i medijsku, nastava koje su u Europi prakticira barem dva stoljeća.