Otoci predstavljaju područja kojima je potrebna posebna skrb
Kako sam stanovnik otoka Hvara,čitajući vaš Plan 21 ne nalazim rješenje poboljšanja života na otocima.Ovo je specifična životna sredina pomalo izolirana u svakom pogledu što čini naš život sve težim.Ovdje je postala prava životna borba opstanka,borba za golu egzistenciju.Mladi sve više napuštaju otoke jer ne vide budučnost i perspektivu u ovoj sredini. U planu 21 zalažete se za turizam,i imate podršku moje obitelji,međutm dalje od toga nema ništa.Ne živimo svi od turizma,ima nas koji se bavimo i drugim granama proizvidnje a ona je veoma otežana u prvom redu visokom cijenom karte Jadrolinijih usluga , rijetkim linijama, vrlo lošim cetama i da ne nabrajam u nedogled. Neki zakoni koji su donešeni na nivou Republike Hrvatske teško ili nikako su primjenjivi na otocima. Ovo govorim iz svoje perspektive i svog osobnog problema.Primjera radi navodim zakon koji regulira izgradnju montažnih plastenika prema kojem oni trebaju biti izgrađeni 1 kilometar od mora.Gdje da pronađemo takva zemljišta.Nije to problem samo jednog otoka,več više manje svih otoka u našoj lijepoj.Zašto otocima pružiti samo život od turizma,koji ionako traje 3-4 mj.... Mnoge firme propadaju i ovdje.Nemamo mogučnosti novih zapošljavanja ako i ovo što je ostalo bude zbrisano sa lica zemlje. Ne preostaje nam ništa drugo nego da naša djeca odsele u nove sredine. Poznata nam je perspektiva naših otoka u koliko do toga dođe.
Stoga , potreban je poseban program što se tiće razvoja i samoodrživosti otoka te očekujem jedan vaš osvrt na ovu problematiku,
Na kraju bi napomenuo da je moj sin član vaše stranke a da je moja obitelj vaše glasačko tijelo.
Lijep pozdrav
Igor
Slažemo se s Vama da otoci svakako predstavljaju područja kojima je potrebna posebna skrb. Zalažemo se za ravnomjeran razvoj Hrvatske, pa tako i otoka. Svjesni smo da zbog sve veće razlike u načinu života između grada i otoka, ali i zbog nemogućnosti pronalaska posla ili školovanja djece sve više mladih obitelji odlučuje se na odlazak s otoka. Najveći problem otoka je prometna povezanost s kopnom, ali i vrlo male mogućnosti zaposlenja. Za svaki od otoka potrebno je pronaći jednu djelatnost koja bi bila nositelj razvoja. Posebno vrijedan, ali neiskorišteni razvojni potencijal Hrvatske je more i s njim povezana integralna i sustavna pomorska orijentacija. Toj orijentaciji posvetit ćemo posebnu pozornost u definiranju i provođenju naših politika, posebno gospodarske politike i politike regionalnoga razvoja. Slažemo se s Vama da je jedan od najvećih problema otoka prometna povezanost s kopnom. Poboljšanje prometne povezanosti, odnosno povećanja broja linija ovisiti će pak o mogućnostima države. Držimo da politika cijena trajektnih karata nije na najbolji način riješena. Naime, iako je Jadrolinija (a vrijedi i za ostale koncesionare) državna tvrtka i iako se troškovi održavanja tih linija financiraju iz državnog proračuna, dakle od strane svih građana pravo na popust imaju samo stanovnici koji imaju prebivalište na otocima. Držimo da se to pitanje može riješiti uvođenjem mjesečnih ili godišnjih karata na koje bi pravo imali oni građani koji žive na kopnu a češće putuju na otoke. Također, držimo da se za pojedine linije i posebne za pojedine polaske može propisati i niža cijena karte jer bi brodovi ionako vozili, pa je bolje da ne voze prazni.