Nelikvidnost iz utrke izbacuje najprije one najslabije
U svom gradu znam more obrtnika , kojima su blokirani računi , i koji su dužni državi preko 100 000 kuna, što je najgore oni su svi više manje vrijedni i pošteni ljudi,koji su davali sve od sebe da pokrenu neki biznis ,zaposle nekoga u ovoj napačenoj državi, uz sve neuvjete koji su imali , na kraju ih je recesija i neuvjeti doveli do toga duga u konačnici ostali dužni državi.
Zanima me dali će se ići u progon takvih ljudi? Svi su ljudi svjesni da se obaveze prema državi moraju plačati ali mislim da je i država kriva što ti ljudi nisu uspjeli u poslu , da su imali bolje uvjete tko zna, možda bi sada imali puno malih tvrtki koji bi davale kruh svojim radnicima i njihovim obiteljima, a ne dužne obrtnike ...
Osobno znam par tih obrtnika koji su radili od 8 ujutro do 8 naveće, i nakraju ostali dužni, po mome se to nebi smilo dogoditi ukoliko bi ljudi imali normalne uvjete poslovanja. dapaće uz toliki trud trebali bi prosperirati.
Jedan od glavnih preduvjeta gospodarskog rasta je upravo poticanje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva. Smatramo da su upravo obrtnici i mali poduzetnici najteže pogođeni krizom, pogotovo zbog nelikvidnosti koja generira začarani krug neplaćanja. Rješavanje tog problema bit će prvi zadatak naše Vlade. Smanjenje doprinosa na plaće, olakšice za reinvestiranu dobit te izravni poticaji novom zapošljavanju privremenim oslobađanjem plaćanja doprinosa za svako novo radno mjesto ključne su poluge naše politike. Duboko smo svjesni činjenice koliko nelikvidnost razara društvo i iz utrke izbacuje najprije one najslabije, jer oni ne mogu čekati preko godinu dana da naplate svoja potraživanja dok istovremeno PDV moraju platiti već kod izdavanja fakture. Najprije država, kao i trgovačka društva u pretežitom državnom vlasništvu, moraju platiti sve svoje dugove da bi se prekinula spirala neplaćanja. Nikome se ne smije dozvoliti da staru tvrtku opterećenu dugovima zatvori, a onda otvori novu i onda u njoj nastavi s neplaćanjem svojim komitentima. U tom pogledu, uvest ćemo red u hrvatsko gospodarstvo. Zakonom o financijskom poslovanju predvidjet ćemo rokove plaćanja od 30 do 60 dana. U slučaju neplaćanja u navedenim rokovima, otvara se postupak nagodbe vjerovnika i dužnika kojega u prvih 30 dana vodi uprava, a u narednih 90 dana Vlada s najvećim vjerovnikom. Na taj način stečaj sa preustrojem se iz sudskog procesa prebacuje u vansudski postupak. Nema li rješenja između vjerovnika i dužnika slijedi stečaj s likvidacijom.