dragi naši kukurikaši opet pozdrav iz podravine {p sesvete} več sam vam pričao o proizvodnji mlijeka na našim farmama i o strukturi sela u kojem živim pa i šire NO DO SADA MI NISTI JOŠ NIKAKO ODGOVORILI PA ČU U NADI DO SKORAŠNJIH IZBORA I DALJE STRPLJIVO ČEKATI ODGOVOR znač pitanje kako to da je nama nekakvoj srednjoj skupini proizvođača mljeka teško živjeti s cjenom od 2.50 kn po litri iako proizvodimo i preko 100 tisuča godišnje spram onih europskih koji su mehanizacijiski i svakako bolje opremljeni njima je dobro a nam nije zaboga pa kako a napomena velike farme su kod nas prezadužene i propadaju velika večina mali proizvođači nemaju uvjete mi smo na rubu srednji pa ko če opstati i kakav je vaš plan u tome recimo konkretno moja farma oko 300 tisuča kn krediti za adaptaciju i zemljište i neke strojeve 120 tisuča godišnja proizvodnja 30 krava 20 junica a rashodi struja laktofrizi veterinari krediti održavanje higijene mužnje održavanje muznih aparata nafta servisi kad se nekaj strga sjeme gnojivo zaštita zdravstvo mirovinsko itd A gospodarstva u NJEMAČKOJ AUSTRIJI sa 20 30 krava znatno su uređenija traktori auti zemljište staje kuče strojevi i imaju sigurno izdatke ko i mi u repromaterijalu samo jeftinije zasigurno PA ZAR NJIHOVA LITRA MLIJEKA VRIJEDI VIŠE NEGO NAŠA HOČE LI NEKO NAS NAMJERNO UPROPASTITI pa sad još i priče da neče biti premije tj samo jednom godišnje GOSPODO MI NEČEMO MOČI SERVISIRATI SVOJE OBAVEZE I BIT ČE TO PROPAST I ZA NAS AKO NAM NE POMOGNETE gosp MLANOVIČU OD VAS OČEKUJEM KONKRETAN ODGOVOR HVALA kristijan šegrt p sesvete 091 1706 404
U našem programu naglasak dajemo na udruživanje poljoprivrednika i uređenje tržišta. Udruživanjem poljoprivrednika u zadruge pospješuje se proizvodnja kroz zajedničku nabavu reprodukcijskog i drugog materijala i zajednički nastup na tržištu s većom količinom proizvoda. Uvođenjem tržišnih redova, organiziranjem burze, izgradnjom manjih prerađivačkih pogona, otkupnih punktova, skladišta i slično, ali i kontrolom kvalitete uvoza osigurava se normalan plasman proizvoda i manjim proizvođačima.
Svjesni smo da je veliki broj poljoprivrednika prezadužen a dio ne može vraćati kredite. Zato planiramo kroz projekte ruralnog razvoja i HBOR osigurati povoljnija sredstva za kapitalna ulaganja, odnosno reprogram onima koji u ovom trenutku ne mogu vraćati kredite.