Mornarica i obalna straža
Prije svega želim puno uspjeha za dobobit lijepe naše i njenih građana, koji uvjeren sam zasužuju bolje.
Primjetio sam da mnogi žele puno dobroga ali na žalost nemaju dovoljno informacija, što često nije njihov grijeh. Žele pravu Hrvatsku ratnu mornaricu i pravu Obalnu stražu Republike Hrvatske. To je u redu ali im se primjećuje prevlast emocija nad racionalnošću, pa ću se usuditi na čini mi se jednostavan način ukazati na potrebu za HRM i Obalnom stražom RH te njihov odnos u cjelovitom sustavu nacionalne sigurnosti ili kako je kod vas napisano u Sustavu obrane i nacionalne sigurnosti,
MORNARICA I OBALNA STRAŽA
More je blagodat svake države, povećava njenu geopolitičku važnost i snaži njen geostrateški položaj. Ako se osvrnemo u prošlost vidjeti ćemo da je skoro uvijek more ojačavalo kopno te da je redovito pomorska sila bila ujedno i najveća globalna svjetska sila. Globalnu i cjelovitu projekciju moći nije moguće izraziti bez snažne pomorske moći ali ni obraniti obalu bez primjerenih pomorskih snaga.
Republika hrvatska treba graditi jedinstvene pomorske snaga koje se dijeli već sastoji od dva dijele.
Poštujući međunarodno pravo i demokratske stečevina ta jedinstvene pomorske snage trebaju se sastojati od brodova namijenjenih za tradicionalne mornaričke zadaće, brodova namijenjenih za zadaće obalne straže i brodove koji su u miru dio Obalne straže a u ratu uz dodatno opremanje dio pomorskih snaga za tradicionalne zadaće.
U zahtjevima treba biti maksimalno racionalan, osloboditi se megalomanskih ambicija ali ne se ni uspavati kao da neće biti ugroza i na taj način svoju sudbinu prepustiti u tuđe ruke. Republika Hrvatska kroz izgradnju svoje mornarice mora sačuvati veći broj dostupnih sposobnosti ne ugrožavajući troškovima društvenu stabilnost. Vjerujem kako smo svi zajedno izvukli pouke iz trke u naoružanju koju je vodio Sovjetski Savez i na taj način, poglavito kroz „rat zvijezda“, pripomogao svom raspadu.
Ratna mornarica mora biti opremljena i osposobljena za nadzor i obranu hrvatskog dijela Jadranskog mora i na taj način braniti obalu s mogućnošću pružanja potpore snagama na otocima i kopnu te plitkom kopnenom dijelu dati stratešku dubinu.
Kako bi to mogla treba zadržati sposobnosti površinskog, protupodmorničkog, protuminskog i minskog djelovanja. Neki brodovi bi trebali imati protuzrakoplovne i proturaketne sposobnosti za obranu važnih objekata na obali.
U ovom trenutku, prvenstveno zbog gospodarske nemoći, podmornica kao najsavršeniji ljudski proizvod za pomorsko ratovanje nije dostupna. Ipak, zbog pristupa visokim tehnologijama vrijedilo bi postati dio međunarodnog konzorcija i sudjelovati u gradnji podmornica i složenih ratnih brodova, ako ne za nas ono za treće zemlje. Sposobnost gradnje podmornica neku zemlju nedvojbeno učlanjuje u ekskluzivni klub tehnološki napredni država.
Hrvatska mornarica također treba imati kapacitete za sudjelovanje u međunarodnim operacijama te preuzeti i ispunjavati dio zadaću UN, NATO i EU. Preuzimanjem zadaća mornarica bi rasteretila vojsku smanjujući broj vojnika u opasnim situacijama. Republika Hrvatska mora dati najveću zaštitu ljudima jer smo ionako kao nacija ugroženi negativnim natalitetom i brzim smanjivanjem stanovništva.
Obalna straža svojim pomorskim snagama treba osigurati zaštiti prava i interesa Republike Hrvatske na more te u slučaju rata u cijelosti ili sa za to predviđenim brodovima ojačati ratnu flotu Hrvatske mornarice.
Uz ostale čimbenike Nacionalne pomorske snage (Pomorske snage mornarice i Obalne straže) čine pomorsku moć i snagu na koju računa pomorska strategija i pomorska ali i cjelovita obrambena strategija i državna politika.
Pomorske snage „Jedinstvene nacionalne flote“, čine pomorske snage Hrvatske mornarice za tradicionalne zadaće pomorskog ratovanja, snage Obalne straže Republike Hrvatske te snage dvojne namjene, koje u miru djeluju kao snage Obalne straže a u ratu kao snage Hrvatske mornarice.
Snage za zadaće obalne straže čine i brodovi tijela državne uprava na moru kao što su, brodovi pomorske policije, lučkih kapetanija, ribarske inspekcije, carine.
Prije konačne odluke o gradnji brodova za potrebe Hrvatske mornarice i obalne straže Republike Hrvatske treba dobro procijeniti što od sadašnjih brodova treba odmah otpisati, što s uvođenjem brodova za Obalnu stražu te što se mora modernizirati i kvalitetno održavat od ratnih brodova kako bi se sačuvale „deklarativno postojeće„ sposobnosti. Ne smije se tolerirati ne pridržavanje Dugoročnog plana razvoja kojeg je odobrio Sabor, dostupan na interneti. To je poigravanje s pameću i poštovanjem građana Republike Hrvatske. Istovremeno, zato što netko „misli da je to dobro“ kupuju se sasvim nepotrebno, otpisani brodovi i na taj način koči razvoj mornarice i domaće brodogradnje.
Pri nabavi u inozemstvu uvijek treba voditi računa o cjelovitosti posla i njegovom utjecaju na domaće znanje, sposobnosti i u konačnici ekonomsku isplativost.
Tablični prikaz brodova Jedinstvene nacionalne flote (Mornarice i Obalne straže)
Prema godinama starosti i načelnom životnom vijeku vrsta brodova, četiri broda iz sadašnje mornaričke floee mogla bi doče 2030. godinu.
Do 2035. trebalo bi izgraditi još dvije K/F, jedan logistički brod (LogB) i dva protuminska broda te izvršiti premu za obnovu pomorskih snaga Obalne straže s kojom bi se trebalo početi nakon 2035. godine.
Za uspješno izvršavanje zadaća i Mornarica i Obalna straža trebaju namjensku i speciofičnu zračnu komponentu. a
Domaće je jeftinije ako je skuplje za davanje u državni proračun a da ne govorimo o zadovoljstvu onih koji to rade i za rad primaju plaću te društvenom miru u zemlji.
Mi smo članica NATO i ovome trenutku u nekim europskim zemljama zbog ekonomske krize postoji višak kvalitetnih ratnih bodova (fregate i livci mina). Bio je običaj da stare članice NATO pomognu nove, „ poklanjanjem“ brodova pa bi i tu mogućnost trebalo uzeti u razmatranje.
Ovo bi bio dostatan broj brodova za održavanje sposobnosti zaštite prava i interesa RH na moru u miru i ratu. Ovakva struktura također omogućava narastanje snaga.
Sukladno gospodarskim mogućnostima iza 2020. trebalo bi razmotriti mogućnost vraćanja obalnih podmornica u sastav Hrvatske mornarice nakon 2030. godine, jer podmornica je ipak, još uvijek najsavršeniji ratni stroj.
S poštovanjem,
Primjetio sam da mnogi žele puno dobroga ali na žalost nemaju dovoljno informacija, što često nije njihov grijeh. Žele pravu Hrvatsku ratnu mornaricu i pravu Obalnu stražu Republike Hrvatske. To je u redu ali im se primjećuje prevlast emocija nad racionalnošću, pa ću se usuditi na čini mi se jednostavan način ukazati na potrebu za HRM i Obalnom stražom RH te njihov odnos u cjelovitom sustavu nacionalne sigurnosti ili kako je kod vas napisano u Sustavu obrane i nacionalne sigurnosti,
MORNARICA I OBALNA STRAŽA
More je blagodat svake države, povećava njenu geopolitičku važnost i snaži njen geostrateški položaj. Ako se osvrnemo u prošlost vidjeti ćemo da je skoro uvijek more ojačavalo kopno te da je redovito pomorska sila bila ujedno i najveća globalna svjetska sila. Globalnu i cjelovitu projekciju moći nije moguće izraziti bez snažne pomorske moći ali ni obraniti obalu bez primjerenih pomorskih snaga.
Republika hrvatska treba graditi jedinstvene pomorske snaga koje se dijeli već sastoji od dva dijele.
Poštujući međunarodno pravo i demokratske stečevina ta jedinstvene pomorske snage trebaju se sastojati od brodova namijenjenih za tradicionalne mornaričke zadaće, brodova namijenjenih za zadaće obalne straže i brodove koji su u miru dio Obalne straže a u ratu uz dodatno opremanje dio pomorskih snaga za tradicionalne zadaće.
U zahtjevima treba biti maksimalno racionalan, osloboditi se megalomanskih ambicija ali ne se ni uspavati kao da neće biti ugroza i na taj način svoju sudbinu prepustiti u tuđe ruke. Republika Hrvatska kroz izgradnju svoje mornarice mora sačuvati veći broj dostupnih sposobnosti ne ugrožavajući troškovima društvenu stabilnost. Vjerujem kako smo svi zajedno izvukli pouke iz trke u naoružanju koju je vodio Sovjetski Savez i na taj način, poglavito kroz „rat zvijezda“, pripomogao svom raspadu.
Ratna mornarica mora biti opremljena i osposobljena za nadzor i obranu hrvatskog dijela Jadranskog mora i na taj način braniti obalu s mogućnošću pružanja potpore snagama na otocima i kopnu te plitkom kopnenom dijelu dati stratešku dubinu.
Kako bi to mogla treba zadržati sposobnosti površinskog, protupodmorničkog, protuminskog i minskog djelovanja. Neki brodovi bi trebali imati protuzrakoplovne i proturaketne sposobnosti za obranu važnih objekata na obali.
U ovom trenutku, prvenstveno zbog gospodarske nemoći, podmornica kao najsavršeniji ljudski proizvod za pomorsko ratovanje nije dostupna. Ipak, zbog pristupa visokim tehnologijama vrijedilo bi postati dio međunarodnog konzorcija i sudjelovati u gradnji podmornica i složenih ratnih brodova, ako ne za nas ono za treće zemlje. Sposobnost gradnje podmornica neku zemlju nedvojbeno učlanjuje u ekskluzivni klub tehnološki napredni država.
Hrvatska mornarica također treba imati kapacitete za sudjelovanje u međunarodnim operacijama te preuzeti i ispunjavati dio zadaću UN, NATO i EU. Preuzimanjem zadaća mornarica bi rasteretila vojsku smanjujući broj vojnika u opasnim situacijama. Republika Hrvatska mora dati najveću zaštitu ljudima jer smo ionako kao nacija ugroženi negativnim natalitetom i brzim smanjivanjem stanovništva.
Obalna straža svojim pomorskim snagama treba osigurati zaštiti prava i interesa Republike Hrvatske na more te u slučaju rata u cijelosti ili sa za to predviđenim brodovima ojačati ratnu flotu Hrvatske mornarice.
Uz ostale čimbenike Nacionalne pomorske snage (Pomorske snage mornarice i Obalne straže) čine pomorsku moć i snagu na koju računa pomorska strategija i pomorska ali i cjelovita obrambena strategija i državna politika.
Pomorske snage „Jedinstvene nacionalne flote“, čine pomorske snage Hrvatske mornarice za tradicionalne zadaće pomorskog ratovanja, snage Obalne straže Republike Hrvatske te snage dvojne namjene, koje u miru djeluju kao snage Obalne straže a u ratu kao snage Hrvatske mornarice.
Snage za zadaće obalne straže čine i brodovi tijela državne uprava na moru kao što su, brodovi pomorske policije, lučkih kapetanija, ribarske inspekcije, carine.
Prije konačne odluke o gradnji brodova za potrebe Hrvatske mornarice i obalne straže Republike Hrvatske treba dobro procijeniti što od sadašnjih brodova treba odmah otpisati, što s uvođenjem brodova za Obalnu stražu te što se mora modernizirati i kvalitetno održavat od ratnih brodova kako bi se sačuvale „deklarativno postojeće„ sposobnosti. Ne smije se tolerirati ne pridržavanje Dugoročnog plana razvoja kojeg je odobrio Sabor, dostupan na interneti. To je poigravanje s pameću i poštovanjem građana Republike Hrvatske. Istovremeno, zato što netko „misli da je to dobro“ kupuju se sasvim nepotrebno, otpisani brodovi i na taj način koči razvoj mornarice i domaće brodogradnje.
Pri nabavi u inozemstvu uvijek treba voditi računa o cjelovitosti posla i njegovom utjecaju na domaće znanje, sposobnosti i u konačnici ekonomsku isplativost.
Tablični prikaz brodova Jedinstvene nacionalne flote (Mornarice i Obalne straže)
Prema godinama starosti i načelnom životnom vijeku vrsta brodova, četiri broda iz sadašnje mornaričke floee mogla bi doče 2030. godinu.
Do 2035. trebalo bi izgraditi još dvije K/F, jedan logistički brod (LogB) i dva protuminska broda te izvršiti premu za obnovu pomorskih snaga Obalne straže s kojom bi se trebalo početi nakon 2035. godine.
Za uspješno izvršavanje zadaća i Mornarica i Obalna straža trebaju namjensku i speciofičnu zračnu komponentu. a
Domaće je jeftinije ako je skuplje za davanje u državni proračun a da ne govorimo o zadovoljstvu onih koji to rade i za rad primaju plaću te društvenom miru u zemlji.
Mi smo članica NATO i ovome trenutku u nekim europskim zemljama zbog ekonomske krize postoji višak kvalitetnih ratnih bodova (fregate i livci mina). Bio je običaj da stare članice NATO pomognu nove, „ poklanjanjem“ brodova pa bi i tu mogućnost trebalo uzeti u razmatranje.
Ovo bi bio dostatan broj brodova za održavanje sposobnosti zaštite prava i interesa RH na moru u miru i ratu. Ovakva struktura također omogućava narastanje snaga.
Sukladno gospodarskim mogućnostima iza 2020. trebalo bi razmotriti mogućnost vraćanja obalnih podmornica u sastav Hrvatske mornarice nakon 2030. godine, jer podmornica je ipak, još uvijek najsavršeniji ratni stroj.
S poštovanjem,
Poštovani,
zahvaljujemo Vam na komentarima i sugestijama. Sve prijedloge ćemo razmotriti i ukoliko ih ocjenjujemo korisnima, uvrstiti u finalnu verziju Plana 21.