Lijekovi - bolja dostupnost
zasto se na recept dobivaju smece od ljekova a u kupnji sve najbolje.
pitanje ucesnik sam domovinskog branitelj nisam slizan s niti jednom strankom nemamo nikakvih slizanih prijatelja od 2003 godine sam nezaposlen kada cu imati pravo na zdrastvenu uslugu jer po ovim sotonama sto vladaju nemam nikakva prava
pitanje ucesnik sam domovinskog branitelj nisam slizan s niti jednom strankom nemamo nikakvih slizanih prijatelja od 2003 godine sam nezaposlen kada cu imati pravo na zdrastvenu uslugu jer po ovim sotonama sto vladaju nemam nikakva prava
Zdravstvena politika prethodne Vlade RH zasnivala se na prebacivanju troškova financiranja s države na građane inicijalno uvođenjem administrativne pristojbe, a zatim uvođenjem dviju listi lijekova:
- neosporna je činjenica da su administrativnu pristojbu, a danas participaciju (!), plaćali samo naši bolesni građani
- s druge strane, pored ranije postojećeg dopunskog osiguranja, uvedene su i dvije liste lijekova. Sama činjenica da je 15% lijekova manje na tzv. Osnovnoj listi govori da je to nedvojbeno značajno smanjenje dotadašnjeg standarda liječenja - značajno je smanjen raspon lijekova
- i konačno, iz polica dopunskog osiguranja HZZO-a jednostranom odlukom izuzeti su sveukupni financijski izdaci za lijekove, a cijena je polica ostala identična. Drugim riječima, iako dopunsko osiguranje više nije pokrivalo sve troškove lijekova, cijena police je ostala identična.
Nažalost i aktualna Vlada RH nastavlja s identičnom „politikom“ prebacivanja troškova financiranja zdravstva s države na građane:
- sa zdravih na bolesne (uvođenjem visokih participacija na sve zdravstvene usluge: od pregleda u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, preko recepata za lijekove do bolničkog liječenja plaća se 20% od pune cijene zdravstvene zaštite)
- s bogatih građana na siromašne (nelogičnim i neadekvatnim povišenjem cijena polica dopunskog osiguranja bez povećanja opsega zdravstvenih usluga)
- s mlađih na starije građane (uvođenjem dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike u iznosu od 3% čija mirovina prelazi iznos prosječne neto plaće od 5.108 HRK, a što je školski primjer dvostrukog oporezivanja. Ovo samo još jednom snažno potvrđuje paradoks, a to je da s jedne strane Vlada RH formalno vraća dug umirovljenicima, a s druge strane im veliki dio tog istog duga uzima ili preko participacije ili preko dopunskog osiguranja, a sada i uvođenjem dodatnog zdravstvenog doprinosa na mirovine)
- I konačno, specifičnost hrvatskog dopunskog zdravstvenog osiguranja jest da ti osiguranici ne plaćaju sudjelovanje u troškovima tijekom korištenja zdravstvene zaštite. Ili, drugim riječima dopunsko osiguranje u Hrvatskoj služi samo i isključivo kao „oslobađanje od participacije”!? Radi se o klasičnoj ucjeni osiguranika po sistemu uzmi ili ostavi jer se u suprotnom plaća ogromna participacija.
Stoga planiramo reviziju i proširenje osnovne Liste lijekova te reorganizaciju dopunskog zdravstvenog osiguranja.