Implementacija OIE projekata
da bi se izgradili solarni kolektori i priključili na HEP-ovu mrežu, treba jako puno papirologije i puno vremena da bi se dobile dozvole. To je samo jedan primjer neučinkovite birokracije koja ne dopušta razvoj te grane gospodarstva - proizvodnja energije.
Postoji li konkretan plan smanjenja birokratskih problema za investicije i nove tehnologije, jer po velikoj većini poduzetnika je to jako bitan problem i jako bitna kočnica napretku?
Hvala na odgovoru!
Ivan Ivić
Poštovani Ivane,
U Kukuriku koaliciji smo svjesni činjenice da je u ovom trenutku priključenje privatnih povlaštenih proizvođača električne energije iz fotonaponskih ćelija iznimno komplicirano, pa gotovo i nemoguće te to planiramo u vrlo kratkom roku promijeniti služeći se pozitivnim iskustvima nekih drugih europskih zemalja, poput primjerice Njemačke, u kojoj ova procedura traje svega nekoliko dana. To planiramo realizirati donošenjem Zakona o obnovljivim izvorima energije (OIE) te izmjenom podzakonskih propisa (Pravilnik o OIE i kogeneraciji te Tarifni sustav za poticanje OIE i kogeneracije) koji će u znatnoj mjeri pojednostaviti, ubrzati i olakšati proceduru realizacije ovakvih projekata. Detaljno će se razraditi kategorizacija koja će obuhvatiti i fotonaponske sustave na privatnim stambenim objektima i okućnicama. U tome ćemo se voditi pozitivnim iskustvima Njemačke koji će biti prilagođeni hrvatskim uvjetima.
Obnovljivi izvori energije (OIE) nalaze se u samom vrhu prioriteta Kukuriku koalicije, i to ne samo zbog ekoloških ili energetskih, već i zbog ekonomsko-socijalnih razloga. Naime, upravo zbog gospodarsko razvojnih potencijala OIE projekata, odnosno, aktivacije postojećih domaćih industrija na realizaciji OIE (građevinske, metaloprerađivačke, brodograđevne i sl.) te zapošljavanja većeg broja ljudi na ovim projektima planiramo veliki naglasak dati na ove energetske izvore. To je i kratkoročno, i dugoročno znatno korisnije za državu.
Kako bismo implementirali OIE projekte planiramo:
1) izmijeniti Strategiju energetskog razvitka Hrvatske - Umjesto centralističkog pristupa i forsiranja mega energetskih projekata Kukuriku koalicija se zalaže za decentralizaciju i regionalizaciju energetike uz pomoć većeg broja manjih OIE projekata. Umjesto energetske rastrošnosti energetska učinkovitost i ušteda energije. Povećanje OIE u energetskoj strategiji do 2020. umjesto predviđenih 84 PJ na 120 PJ, umjesto 35% udjela OIE u potrošnji električne energije, uključivo velike hidroelektrane, na 50%.
2) donijeti kvalitetan Zakon o OIE - Trenutno imamo veliki broj zakona (Zakon o energiji, Zakon o tržištu električnom energijom, Zakon o tržištu prirodnim plinom, Zakonom o toplinskoj energiji) i podzakonskih propisa (pravilnika i uredbi) kojima su regulirani OIE što usporava i otežava implementaciju OIE. Zbog nepostojanja Zakona o OIE, investitori se suočavaju s čitavim nizom ograničenja proizašlih iz važećih energetskih zakona. Ovakvo stanje rezultiralo je slabom primjenom obnovljivih izvora energije te se njihova primjena svodi na rijetke i sporadične primjere. Planiramo veću financijsku potporu novim tehnologijama, odnosno financiranje razvoja u domaćim tvrtkama. Razvoj domaće industrije otežan je zbog oštre strane konkurencije i izvora financiranja koji često uvjetuju nabavku strane opreme. Zbog toga trenutno implementacija OIE u Hrvatskoj ne pridonosi gospodarskom razvoju države, kao ni novom zapošljavanju, već gospodarskom razvoju drugih država.
3) implementirati 3. EU energetski paket - izdvajanje prijenosa i distribucije iz HEP-a u posebne tvrtke u 100% državnom vlasništvu bez mogućnosti privatizacije. Nužno je jačanje uloge neovisne regulatorne agencije HERA-e te postepena liberalizacija tržišta električne energije, odnosno kada se steknu ekonomsko-socijalni uvjeti za to.
4) usvojiti kartu OIE Hrvatske - Velika zapreka realizaciji OIE je to što ovi projekti nisu ucrtani u prostorne planove županija te gradova i općina čime se jako otežava njihova implementacija – karta bi skratila postupke ishođenja lokacijskih i građevnih dozvola, privukla investitore i smanjila birokratske prepreke. Nužno je da država ima strateški pristup OIE jer se u suprotnom mogu događati nelogični i neracionalni projekti poput velikih elektrana na biomasu u područjima u kojima nema tog energenta u blizini.
Sve ove mjere planiramo provesti tijekom prve godine mandata.
S obzirom da planiramo izmijeniti Energetsku strategiju planiramo i povećati kvotu solarne energije u kvoti za poticanje OIE. Slijedit ćemo tehnološke trendove koji se primjenjuju u EU. Nakon procjene ukupnog energetskog potencijala za fotonaponske elektrane odredit će se godišnja kvota koja će se izgraditi i priključiti na elektronergetski sustav. Kvota će se odrediti na temelju godišnjih sredstava prikupljenim za poticanje OIE, a možemo pretpostaviti da će se ta kvota iz godine u godinu povećavati zbog pada cijena tehnologije što predviđaju sve relevantne institucije u EU i svijetu.