HZZO - reorganizacija

Naravno da planiramo provesti preustroj HZZO-a. Naime, sadašnji sustav zdravstva u Republici Hrvatskoj temelji se na Bismarckovom modelu financiranja s obzirom da se oko 80% troškova zdravstvenog osiguranja financira doprinosima za obvezno zdravstveno osiguranje. Drugim riječima, oko 80% troškova zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj financira se iz obveznih doprinosa za zdravstveno osiguranje čiju osnovicu čine plaće zaposlenih. Stopa obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje smanjena je tijekom 2001. godine za dva indeksna poena - na ukupno 15%. Time je naravno smanjena cijena rada u Republici Hrvatskoj, a čime je naše gospodarstvo postalo konkurentnije. Nadalje, vrlo važan ekonomski aspekt financiranja zdravstva jest neravnoteža između javnih i privatnih izvora sredstava za zdravstvenu zaštitu. U starim i novim članicama EU-a javni sektor, tj. državno zdravstveno osiguranje, financira u prosjeku 75% zdravstvene potrošnje, dok se 25% financira iz privatnih izvora – iz privatnoga zdravstvenog osiguranja i vlastitih sredstava pacijenata. U Hrvatskoj se iz privatnih izvora već sada financira oko 16% zdravstvene potrošnje. Međutim, budući da je, kod nas, uloga privatnog zdravstvenog osiguranja minorna i apsolutno zanemariva, cjelokupni taj iznos (što iznosi oko 1,3% BDP-a) plaćaju sami građani /pacijenti; bolesnici/!? Zaključno, građani Hrvatske za zdravstvo, danas, izdvajaju „iz vlastitog džepa” gotovo jednako koliko i stanovnici zemalja EU-a. Upravo stoga se u zdravstvenoj reformi financijska učešća odnosno plaćanja samih građana Republike Hrvatske ne smiju povećati. Nažalost dugovanja u hrvatskom zdravstvenom sustavu su dosegla svoj vrhunac, slično kao 1999. godine, te se procjenjuju na 4 milijarde HRK. Razlozi tome su, između ostalih, rascjepkanost zdravstvenog sustava, neracionalna nabava opreme i nekompetentnost ključnih ljudi hrvatskog zdravstva. U našem Planu 21 potpuno je razvidno rješavanje unutarnje nelikvidnosti naše države uključivo sustava zdravstva.

Nadalje, komercijalizacijom hrvatskog zdravstvenog sustava koju je devedesetih godina započela tadašnja Vlada RH ukinuta je, između ostaloga, i dotad dobro organizirana zdravstvena zaštita radnika. S druge strane, broj preventivnih pregleda se u to vrijeme višestruko smanjio i gotovo posve izgubio - tijekom 2010. godine bio je za čak 85% manji u odnosu na 1990. godinu!? Upravo stoga:

• su povrede na radu u stalnom porastu, a poslodavci nerijetko ne preuzimaju nikakav financijski niti kazneni rizik za povrede odnosno slabo zdravlje radnika nastalih zbog štetnih uvjeta na radu
• je u Republici Hrvatskoj dobno standardizirana stopa smrtnosti viša od prosjeka EU-15 za sve najvažnije nezarazne bolesti: bolesti krvožilnog sustava, tumore, ozljede, kronične bolesti dišnog sustava, dijabetes i druge kronične bolesti. Primjerice, u Hrvatskoj je posljednjih godina na 100.000 stanovnika od bolesti krvožilnog sustava umrlo 356 ljudi, dvostruko više nego u starim članicama EU (185 osoba u prosjeku)
• građani Hrvatske mogu očekivati da će tijekom života biti bolesni čak godinu dulje nego stanovnici u zemljama EU-a
• je stopa smrtnosti odraslih osoba u Hrvatskoj znatno viša od prosjeka EU-15. Naime, dok u Hrvatskoj na 1.000 stanovnika 160 ljudi umire u dobi između 15 i 60 godina, u starim članicama EU-a umire 113 osoba.

Stoga ćemo uvesti ciljane preventivne preglede odnosno maksimalno pooštriti kriterije kako zdravog okoliša tako i sigurnog radnog mjesta. Naime krilatica našeg Plana 21 je dvojaka: „zdravlje za sve“ ali i „zdravlje u svemu“. Drugim riječima, zdravlje u svemu znači da se ulaganje u zdravlje provlači kao nit u svim politikama našeg Plana 21 - od gospodarstva (primjerice „zelena i čista tehnologija“) preko sigurnih i zdravih uvjeta na radnom mjestu sve do zaštite okoliša.