Crveno-zeleni model zaštite prirode
Nakon svega mogu reći da se radi o pamfletu koji me razočarao.
Nema tu konkretnih mjera i prijedloga, a navode se i neke u najmanju ruku nerazumljive tvrdnje poput ove "U Hrvatskoj je na djelu smanjenje zaštićenih područja prirode...". Nejasno je što je autor želio reći kada znamo da je ove godine proglašen regionalni park Drava Mura čime je ukupna površina zaštićenih područja dobrano uvećana. Zaštita se skida tek sa onih područja koja su izgubila svoju vrijednost ili ju nikada nisu niti imala. Možda je autor mislio na promjene kategorija zaštite (čitaj Veliki pažut) što opet nema za posljedicu smanjivanje površine ZP-a. Možda je pak riječ o prekojavanju granica ZP-a (Vransko jezero), ali opoet ste bili nedovoljno precizni.
Što vidim u nastavku teksta? Niti spomen o funkcioniranju ekološke mreže, niti spomen o NATURA 2000.
Muči me međutim ova misao: "Realizacija održivih gospodarskih projekata poput ekološke poljoprivrede, ekološkog turizma, energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije ili 'zelene' industrije (one koja proizvodi tehnologije i opremu u cilju unaprjeđenja stanja u okolišu) otežana je, ili čak onemogućena nepostojanjem odgovarajućih zakona, lošim pravilnicima i uredbama, sporom i glomaznom administracijom koja beskrajno odugovlači s postupcima izdavanja potrebnih dozvola, korupcijom i neujednačenim pristupom administracije investitorima, te potpunom nesposobnošću vladajuće garniture da promijeni način razmišljanja o ovim projektima kao prilikama za dugoročni, kvalitetan i konkurentan razvoj Hrvatske". Ukoliko se ove misli rasčlane i podrobno analiziraju te se njima se pridodaju planovi iz točke 2. o gospodarstvu i HE objektima onda se može zaključiti da će se ići na podilaženje investitorima u energetske objekte. Kao osobi iz sustava nemoguće mi je oteti se tom dojmu jer je kvaliteta postojećih studija PUO-a i OPZEM-a gotvo najčešće loša i nekvalitetna pa zato cijeli proces i traje.
Prije svega trebali ste govoriti o licenciranju izrađivača takvih studija. Predlažem da razmislite o uvođenju češkog modela.
Ništa niste pisali o upravljanju zaštićenim područjima, uopće o njihovom funkcioniranju ili nefunkcioniranju (čitaj NP Plitvička jezera koji je pretvoren u turističko poduzeće), te trenutnom nerazumjevanju osnovne funkcije zaštićenih područja....
Sustav treba reustrojiti, nadzorne služe treba obrazovati i ojačati, jednako kao i stručne službe. Problema ima i u stručnim službama JU. Novac iz fondova EU neće se moći povući ako se ne poradi na njihovom jačanju i edukaciji, jer trenutno je malen broj onih koje su sposobne napisati kvalitetan projekt.
Nadalje ne govorite o daljnjem neintegriranom upravljanju vodama.
Ne prepoznajete i ne nudite način kako se biološka raznolikost RH može kapitalizirati.
Sve je toliko površno napisano pa poznavatelj problema može pomisliti da niste skenirali i analizirali trenutnu situaciju i probleme u sustavu ili ne želite ponuditi odgovore ili možda ne znate. Ovu zadaću ste napisali loše i nevoljko pa bi molio i savjetovao da ju pothitno dopunite i razradite stručno i odgovorno. Kukuriku daj stanovništvu ove zemlje bolje sutra a ne loše napisane pamflete. Molim Vas popravite, izmjenite, dopunite i oplemenite ovaj tekst.
Segment Plana21 koji se odnosi na Politiku zaštite okoliša, prirode i prostora predstavlja okvir politike, ali ne i cjeloviti program zaštite okoliša, prirode i prostora koji se u tako detaljnom obliku nikada ni ne komuniciraju u izbornoj kampanji.
Činjenica je da se površine područja prirode pod najvišom zakonskom zaštitom (NP i PP) smanjuju iz godine u godinu, a to se smanjenje ne kompenzira drugim područjima. Jedan od takvih primjera i sami spominjete, PP Vransko jezero, a mi Vas podsjećamo i na relativno nedavno smanjenje područja PP Medvednica te višegodišnje odugovlačenje s proglašenjem doline Neretve parkom prirode.
Kada govorimo o sustavu zaštite prirode želimo Vas informirati da je SDP u prvoj polovici 2011. godine prezentirao Crveno-zeleni model zaštite prirode u kojem su obuhvaćeni svi aspekti politike zaštite prirode koje spominjete u svom komentaru. Ovaj model podrazumijeva integralni pristup zaštiti prirode, objedinjenu učinkovitost, uključivanje i povezanost, repozicioniranje, aktivan dinamički pristup, kreiranje razvoja, novi modeli financiranja, održivost, transformaciju parkovnog sustava, stručnih i upravnih poslova te tranziciju i regionalizaciju.
U slučaju da želite dobiti više informacija (prezentaciju) ovog modela možete kontaktirati predsjednicu Savjeta za zaštitu okoliša SDP-a Mirelu Holy, na mirela.holy@sdp.hr.