Cijena rada u odnosu na profit

Pitanje je vezano uz "cijenu" rada i s druge strane "cijenu" profita. Naime (bez obzira što sam i sama poslodavac i ostvarujem profit (koji se oporezuje porezom na dobit), smatram da je strahovito nepovoljno održavati porezni sustav u kojem je cijena rada sa svim porezima i doprinosima koji idu uz plaću puno veća od stope poreza kojom se oporezuje profit. Jasno je da se dobit ne želi preopteretiti nametima kako bi se privukli strani ali i novi investitori, ali osobno mislim da to nema previše smisla. Teško će biti (i uz veliku potporu svih inspekcijskih službi) primorati poslodavce da radniku obračunaju i isplate cijelu plaću legalno ako znamo da je tom istom poslodavcu puno jeftinije ostvariti ili bolje rečeno prikazati veću dobit i platiti veći iznos poreza na dobit, "izvući" dobit iz tvrtke na potpuno legalan način i isplatiti "crni" dio plaće. Zanima me vaš stav o tome.
Nataša Vučkov

Rasterećenje rada, smanjenje doprinosa, ukidanje brojnih parafiskalnih nameta, uvođenje paušalnog plaćanja poreza, uvođenje mjera protiv nelikvidnosti, porezno rasterećenje novog zapošljavanja, neoporezivanje reinvestirane ili zadržane dobiti ključne su poluge naše politike. Stroža kontrola i bolji rad Državnog inspektorata, ali i promjena legislative gdje to bude trebalo, suzbit će sivu ekonomiju i malim poduzetnicima poštenije uvjete privređivanja. Smatramo da su upravo obrtnici i mali poduzetnici najteže pogođeni krizom, pogotovo zbog nelikvidnosti koja generira začarani krug neplaćanja. Upravo ranjivost „malih“, ali i činjenica da predstavljaju velik udjel u hrvatskom gospodarstvu te da su posljednjih godina apsorbirali više od 80% novoga zapošljavanja, traži posebnu brigu i potporu države. Zato ćemo ponuditi nove mjere potpore sektoru maloga i srednjega poduzetništva, osobito jačanjem jamstvenih fondova za kreditiranje maloga i srednjega poduzetništva na državnoj i lokalnoj razini, subvencijama troškova financiranja, ali i porezne poticaje samofinanciranju i povećanoj kapitalizaciji (niska razina kapitalizacije od prosječno 25% „malih“ u odnosu na 55% „velikih“ utječe na manjak povjerenja financijskih institucija, ali i drugih poslovnih partnera). Osnažit ćemo programe horizontalnih potpora poduzetništvu te povoljno davati poduzetnicima na korištenje nekorištenu državnu imovinu za pokretanje izglednih razvojnih i inovacijskih projekata, posebno u tehnološkim parkovima i inovacijskim centrima. Poduprijet ćemo razvoj uspostavljenih industrijskih klastera te poticati nastanak i razvoj novih. Jednostavnijim poreznim rješenjima (paušal) i prilagodbom osnovica za prelazak u sustav PDV-a stimulirat će se razvoj obrtništva. Polazimo od toga da će sinergijski učinak svih mjera naše nove gospodarske i razvojne politike najprije i najviše osjetiti i iskoristiti mali i srednji poduzetnici, koji su i najpropulzivniji, ali danas i najugroženiji sudionici i stvaratelji gospodarskoga rasta.

Objavljeno 28.11.2011.