Baccalaureus odnosno prvostupnik
Naime, u Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, članak 14. između ostalog piše :“... – stručnoga dodiplomskog studija, u trajanju kraćem od tri godine čijim završetkom se stječe viša stručna sprema (VŠS), izjednačen je s odgovarajućim stručnim nazivom stručni pristupnik odnosno stručna pristupnica uz naznaku struke, sukladno članku 8. ovoga Zakona ili s odgovarajućim stručnim nazivom stručni prvo stupnik (baccalaureus) odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea) uz naznaku struke ili stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer, odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea) inženjerka uz naznaku struke, sukladno članku 9. ovoga Zakona. Vijeće veleučilišta i visokih škola i Rektorski zbor zajednički će utvrditi i objaviti u »Narodnim novinama« popis odgovarajućih stručnih naziva i njihovih kratica s kojima se izjednačava stručni naziv stečen završetkom stručnoga dodiplomskog studija, u trajanju kraćem od tri godine, sukladno uputama koje donosi ministarstvo nadležno za visoko obrazovanje. “
Tom stavkom Zakona, Vijeću Veleučilišta I visokih škola I Rektorskom zboru prepuštena je odluka o stručnim nazivima.
Oni su donijeli popis “Odgovarajućih stručnih naziva I njihovih kratica s kojima se izjednačava stručni naziv stečen završetkom stručnog dodiplomskog studija u trajanju kraćem od tri godine.” u kojem se nekima dodjeljuje naziv prvostupnika , a nekima pristupnika za studije s istim trajanjem studiranja u godinama.
Smatram da se je tom odlukom prekršeno nekoliko članaka Ustava, a najviše članak 14, prema kojem su svi pred zakonom jednaki.
Nadalje, nakon toga su neki Fakulteti organizirali “treću razlikovnu godinu” da bi se kao pristupnicima omogućilo stjecanje naziva prvostupnika ( ne moram ni naglašavati da je negdje ispita bilo preko 15, a što je više razlikovnih ispita to je viša cijena koja se plaćala tim Visokim učilištima, te iz toga možete zaključiti da je nekim Fakultetima bilo u interesu degradirati nazivlje stečeno završenim studijem samo kako bi zaradili veliki novac.
Isto tako, uobičajeni principi pri donašanju novih Zakona su, da ako novi Zakon zadire u već stečena prava, ne smije ih se smanjivati ( što je upravo ovom Odlukom učinjeno, te je apsurdno da se ljudima koji su završili npr. Stručni studij prije 30 godina degradira status, te ih se tjera na polaganje nekih razlikovnih ispita I plaćanje visokih cijena razlikovnih godina da bi dobili status koji su već imali,).
Konkretno, kada sam ja upitao prodekana za nastavu na svom Fakultetu kako to da se diplomantima četvorogodišnjih studija poklanja jedna godina, te im se po novom daje status magistra struke, a nama oduzima jedna godina, rekao je da je “1/5 manje od 1/3” (znači indirektno je priznao da im se poklonila jedna godina).
Štoviše, ne trebam ni prisjećati kada je Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju bio u pripremi kako je naših 90% neupućenih VSS diplomanata graknulo da time misle izjednačiti VŠS s VSS-om, a zapravo je njima poklonjena jedna godina, te automatski, ako žele i imaju dobar prosjek mogu upisati doktorski studij, dočim bi mi kojima nije poklonjena godina trebali završiti razlikovnu za nešto što već imamo, pa razlikovnu za sveučilišni prediplomski studij, pa zatim dvije nove godine po Bologni diplomskog da bi se izjednačili s njima ( prije je razlika bila najčešće VŠS 2 god., VSS 4 god., a sada bih ja koji imam želju,potrebu i volju završiti diplomski studij trebao praktički završiti još 4 godine da se izjednačim s njima, ali pustimo sada to, nama koji smo tom Odlukom zakinuti bilo bi dovoljno, a i bilo bi i u skladu s Ustavom i nekim drugim Zakonima da nam se prizna status prvostupnika kao i većini drugih koji su po starom programu završili VŠS, kako bi mogli upisati specijalističke diplomske stručne studije ( konkretno ja sam izgubio već tri godine za vrijeme kojih sam mogao završiti diplomski specijalistički stručni studij i napredovati na poslu, a sada zbog toga gubim i financijski ) a koji zahtjevaju da se mogu na njih upisati samo prvostupnici (isto tako se u državnim službama kod natječaja i opisa posla sada VŠS zamjenjuje riječju prvostupnik, gdje su opet ti izmišljeni pristupnici,ili će ljude koji tamo rade degradirati Zakonom koji retroaktivno mijenja stečena prava), čime opet nailazimo na neke od puno „bisera“ u našem Visokom školstvu koje bi trebalo konačno srediti. Naime na stručne studije na Veleučilištima su se mogli upisati učenici s trogodišnjim školama, završiti dvogodišnje stručne studije na Veleučilištima (koji su im kasnije priznala status prvostupnika ), te još dvije godine stručnog specijalističkog i time se izjednačiti s starim VSS, dok ja koji sam završio četverogodišnju školu i stručni studij na Sveučilištu nemam ni prava se upisati na diplomski specijalistički stručnij studij dok ne dobijem titulu prvostupnika ili ne pristanem ( a neću zbog principa, te viših ideala poput morala i pravde ) završiti izmišljenu razlikovnu godinu sa svrhom punjenja privatnih džepova profesora, na što su se na kraju krajeva i stručni studiji na Fakultetima i pretvorili.
Nadalje, pošto sam socijalno osjetljiv i pogađa me nepravda, da ne bi ispalo da se zalažem samo za sebe, istaknuti ću i primjer diplomanata koji su završili studiranje na stručnim studijima u trajanju od 4 godine, te su degradirani na naziv prvostupnika, a prije su bili VSS, te primjer bivših magistara znanosti koje naši „upućeni mediji“, a i drugi stalno izjednačavaju s magistrima struke ( ali što očekivati od medija koji dr.medicine stavljau kao dr.sc. ili dipl.ing ispred imena, pogotovo kada je to u 90-ima služilo i u političko marketinške svrhe kako bi se vladajuća stranka pred običnim pukom hvalila obrazovanim kadrom )
Isto tako, prelaskom na Bolonjski sustav pričalo se je naveliko o tome da će on pridonijeti skraćivanju trajanja studiranja, te da će većina studenata sa završene tri godine se uputiti u svijet rada kao i u većini europskih zemalja, međutim, pošto je kod nas zbog nedostatka proizvodnje,pada gospodarstva i drugih faktora studiranje postalo kao privremeno socijalno rješenje nezaposlenosti, većina studenata upisuje diplomske studije, dok u EU i SAD-u većinom upisuju diplomske i poslijediplomske studije studenti koji ostaju kao uposlenici na znanstvenim institucijama.
Na kraju bih htio naglasiti da je novim prijedlogom Zakona o visokom obrazovanju (kojeg inače smatram jedinim dobrim zakonom kojeg je HDZ predložio u svojem mandatu, htio između ostalih promjena koje bi Zakon donio i izjednačiti nazive svima koji su završili stručni studij u roku kraćem od tri godine, te im dodijeliti naziv prvostupnika, pošto kao što sam već gore bio naveo pristupnik ne postoji nigdje, niti se on može uskladiti sa Zakonima EU).
Međutim prihvaćanje tog Zakona su pod izlikom neovisnosti Sveučilišta stopirali oni koji su se bojali gubitka nepravedno stečenih pozicija i povlastica, a ne kao što je javnost bila obmanjena od strane medija tzv. gubitkom neovisnosti Sveučilišta.
Isto tako smatram da je u redu da Sveučilište zadrži svoju samostalnost i neovisnost u nekim pitanjima, međutim, mislim da nije poželjno da Sveučilište ima apsolutnu moć i neovisnost, pogotovo u slučajevima kao što su odluke o akademskim i stručnim nazivima koje bi morao donositi Sabor RH ( ili Vlada podzakonskim aktima ) jer posljedice tih odluka se ne reflektiraju samo na znanost i visoko školstvo, već i na gospodarstvo, te na društvo u cjelini, a uostalom država (svi mi) u većoj mjeri financira visoko školstvo, te samom tom činjenicom ima pravo na neku vrstu kontrole nad svrsishodnim korištenjem tih sredstava.
I na kraju, pošto sam uz osnovno pitanje o izjednačavanju akademskih i stručnih studija ušao i u neke druge probleme, da se vratim na početak, htio bih Vam postaviti konkretno pitanje;“ Da li ćete nakon završetka sastavljanja nove Vlade RH i u kojem roku ( važno zbog omogućavanja nastavka studiranja na diplomskom specijalističkom stručnom studiju nas koji smo u tome nepravedno zakinuti već nekoliko godina ) promijeniti Zakon o visokom školstvu i shodno tome „Popis odgovarajućih stručnih naziva i njihovih kratica s kojima se izjednačava stručni
naziv stečen završetkom stručnoga dodiplomskog studija u trajanju kraćem od tri godine” (NN 45/08), tako da se svima prizna naziv prvostupnika kao što je to bilo u prijedlogu novog Zakona o visokom obrazovanju.
Pozdrav sa željom za pobjedom koalicije na predstojećim izborima.
Izjednačavanje titula stečenih pod jednakim uvjetima pokvarile su dopune Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i visokom obrazovanju kada su dotadašnje diplome četverogodišnjih studija izjednačene s novouvođenim studijem od 300 ECTS odnosno s diplomskim ili magistarskim studijem. U svim ostalim slučajevima, kao i u prijedlogu spornih zakona, propisano je stjecanje 180 ECTS bodova (dakle tri godine studiranja) za naziv baccalaureus odnosno prvostupnik. Pravila Bolonjskog procesa propisuju barem 180 ECTS za naziv baccalaureus odnosno 300 ECTS za titulu magistra. U različitim zemljama zadržana su specifična zvanja za različite razine obrazovanja no takve su titule valjane u državama u kojima su stečene i (obično) se ne priznaju izvan njih.