7. Obrazovanje i znanost
Naš cilj je obrazovanje i znanost u fokusu gospodarskog i društvenog razvoja Hrvatske. Definirali smo mjere kojima planiramo podići opću razinu i kvalitetu obrazovanosti građana, a strukturu prilagoditi razvojnim potrebama i potražnji na tržištu rada. Cilj nam je ojačati i suradnju znanstvenih institucija i gospodarstva te potaknuti veća ulaganja privatnog sektora u razvoj i istraživanje.
Plan 21 kreirali su stručnjaci, a nadopunili građani.
Pred Vama se nalazi Plan 21 poboljšan u skladu s komentarima i prijedlozima građana primljenima tijekom posljednja dva mjeseca.
Promjene su unesene dodavanjem i izbacivanjem teksta.
Prostor nematerijalnoga razvoja u Republici Hrvatskoj karakterizira podcijenjenost obrazovanja i njegove društvene uloge. Sadašnja vlast nema ni viziju, ni strategiju razvoja obrazovanja i znanosti, ona ne zna, ili kao da ne zna, da su obrazovanje i znanost ključne pretpostavke razvoja gospodarstva i ukupnoga društva, temelj za boljitak pojedinca i zajednice. Osim sve većega manjka novca, u sustavu vlada koncepcijski, organizacijski i kadrovski nered. Primjer su različiti programi reforme obrazovanja posljednjih dviju vlada koji su bili nedorečeni, često proturječni (katalozi znanja, HNOS, reforma obrazovnih programa), zbrka oko državne mature, politika školarina i besplatnih udžbenika, odustajanje od obećanoga uvođenja obvezne srednje škole, nedavni prijedlozi Zakona o visokom obrazovanju, sveučilištu i znanstvenoj djelatnosti koji su napisani mimo ključnih aktera iz akademske zajednice i protiv njih. Znanstvenoistraživački projekti u toj najdinamičnijoj djelatnosti traju šestu godinu premda su ugovoreni na rok od tri godine. Prošlogodišnja reevaluacija i reklasifikacija znanstvenih projekata odmogla je većini naših međunarodno priznatih znanstvenika, a dovršen je i prvi stupanj studiranja kvalifikacijom koja ne postoji u Europskoj uniji (višom stručnom spremom) – to su samo neki od primjera kaosa u obrazovnoj politici trenutačne vlasti, s dalekosežnim posljedicama. Uz to, udio ulaganja u znanost u ukupnom proračunu Republike Hrvatske kontinuirano pada posljednjih sedam godina i sve više zaostaje za europskim prosjekom.
Hrvatski obrazovni i znanstvenoistraživački sustavi tonu. Te trendove treba ne samo zaustaviti, nego i obrnuti. Svjesne da je svakoj zajednici dobro onoliko koliko su obrazovani i radno osposobljeni njezini članovi, da samo kvalitetno obrazovanje donosi bolju budućnost a kvalitetna znanstvena djelatnost veću konkurentnost, da samo zadovoljni i motivirani nastavnici mogu odgajati i obrazovati zadovoljne učenike – političke stranke udružene u naš savez promijenit će način i sadržaj djelovanja u obrazovanju i znanosti.
Obrazovanje i znanost smatramo strategijskima područjima, a obrazovnu i znanstvenu politiku usklađivat ćemo s projekcijama razvoja društvenih i osobnih potreba, kao i tržišta. Važan preduvjet za uspjeh toga usklađivanja je modularnost, fleksibilnost, kurikularnost te horizontalna i vertikalna prohodnost obrazovanja na svim razinama, uz mogućnost da se kvalifikacije stječu svladavanjem propisanih modula, kako u redovitom obrazovanju, tako i u akreditiranim programima cjeloživotnog učenja.
Svoje strategijsko određenje prema predškolskom, osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju naša koalicija ostvarivat će sljedećim temeljnim mjerama:
- sadržajnom i metodskom promjenom paradigme hrvatskog obrazovanja, koja će počivati na prijedlozima obrazovnih stručnjaka i širokoj javnoj raspravi
- odlukom o mreži obrazovnih programa, a ne samo škola
- gradnjom novih škola, kako bi se u cijeloj zemlji, u srednjoročnom razdoblju, uvela jednosmjenska nastava
- obveznim jednogodišnjim predškolskim obrazovanjem te osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovanjem do stjecanja prve kvalifikacije
- posebnom brigom o strukovnom obrazovanju i uvođenjem strukovne mature, nakon koje će biti moguć nastavak obrazovanja
- ostvarivanjem spolne ravnopravnosti u obrazovanju, posebno poticanjem obrazovanja djevojaka za netradicionalna ženska zanimanja
- uvođenjem posebnoga nastavnog programa o demokraciji i ljudskim pravima
- poboljšanjem društvenog i materijalnog položaja nastavnika, opremljenosti škola i uvjeta rada
- stimuliranjem nastavnika za napredovanje u četiri stupnja zvanja, temeljeno na postignućima u radu i stručnom usavršavanju
- većim ovlastima lokalne uprave u radu škola i upravljanju, u sklopu mjera decentralizacije
- pretvaranjem škola u manjim mjestima u središta cjeloživotnog učenja, kulture i sporta
- pojednostavljenjem postupka upisa u škole korištenjem informatičke tehnologije
- poticanjem kreativnosti i individualnoga sudjelovanja učenika u nastavnom programu, uz veće korištenje elektroničkih programa i alata u nastavnim programima te smanjivanje broja školskih udžbenika
- uvođenjem posebnoga nastavnog programa zdravstvenoga odgoja i obrazovanja u osnovne škole koji bi, među ostalim, obuhvaćao i seksualni odgoj, obrazovanje o spolno prenosivim bolestima, o štetnosti alkoholizma i droga te o nasilju u društvu i među mladima
- dužnom pozornošću posvećenoj učenicima s teškoćama u razvoju, kako bi se maksimalno uključili u redoviti odgojno-obrazovni proces
- većim zapošljavanjem stručnjaka za mentalno i psihičko zdravlje, radi prevencije mogućih poremećaja u ponašanju učenika
- dodatnim nastavnim i izvannastavnim sadržajima posvećenim darovitim i zainteresiranim učenicima kojima se potiču učenici i rasterećuju roditelji, a nastavnicima omogućuje kreativno djelovanje.
Predanost visokom obrazovanju i znanstvenom istraživanju, koja će biti u skladu s potrebama tržišta rada i jačanja konkurentnosti hrvatske materijalne i nematerijalne proizvodnje, provodit ćemo sljedećim mjerama i sredstvima:
- uvođenjem hrvatskoga prostora znanstvenih istraživanja i visokog obrazovanja tj. cjelovitom strategijom policentričnog razvoja znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, kao i strategijama razvoja hrvatskih sveučilišta, polazeći od načela autonomije sveučilišta, akademskih sloboda i tijesne suradnje s gospodarstvom
- poticanjem suradnje sveučilišta, znanstvenih instituta i istraživačkih zavoda s gospodarstvom i „transferima tehnologije“ te redefiniranjem i osnaživanjem poslovno-inovacijskog centra i instituta za tehnologiju
- suradnjom s gospodarstvom, čemu mogu pridonijeti znanstveno-tehnologijski parkovi, znanstveni i tehnologijski inkubatori povezani sa sveučilištima i fakultetima, sveučilišne ili institutske start-up ili spin-off jedinice i tvrtke
- transparentnim financiranjem i objavljivanjem postignuća visokih učilišta i javnih instituta
- stimuliranjem integracije sveučilišta, prije svega funkcionalne, uz zajamčenu autonomiju i puno uvažavanje tradicije pojedinih visokoobrazovnih institucija u Republici Hrvatskoj
- razvojem učinkovitoga modela financiranja javnih sveučilišta cjelovitim proračunom (block budget, lump sum)
- nastojanjem da što skorije dostignemo razinu izdvajanja u Europskoj uniji za obrazovanje i znanstvena istraživanja
- maksimalnim uključivanjem hrvatskih sveučilišta u europski prostor visokog obrazovanja; poticat ćemo akreditiranje hrvatskih studijskih programa u tom prostoru, posebno ćemo se zauzimati za međunarodne studijske programe, osobito na razini doktorskih studija
- uključivanjem u europski istraživački prostor, odnosno odobravanjem nove generacije znanstvenoistraživačkih projekata i kolaborativnih programa, temeljenih na međunarodnim kriterijima znanstvene izvrsnosti
- osnivanjem znanstvenoistraživačkih centara izvrsnosti, s posebnim osjećajem za prioritetna znanstvenoistraživačka područja
- kadrovskom obnovom sveučilišta i javnih instituta, uz posebnu brigu za znanstvene novake, posebno najuspješnije
- racionalnim upravljanjem kapitalnom opremom sveučilišta i javnih instituta
- strogim pridržavanjem znanstveničke i akademičke čestitosti
- kontinuiranim praćenjem i analizom uspješnosti Bolonjskog procesa te poduzimanjem mjera za njegovo unapređenje, posebno osiguranjem kvalitetne nastave i znanstvenih istraživanja
- zauzimanjem za kraće, ali kvalitetnije studiranje
- povećanjem broja studenata tako da se do 2020. približimo cilju od 30% visokoobrazovanih zaposlenika
- poticanjem studiranja deficitarnih struka
- osposobljavanjem studenata za komunikaciju na barem jednom svjetskom jeziku
- obrazovanjem studenata za poduzetništvo
- brigom o studentskom standardu i povećanjem kapaciteta smještaja i prehrane
- projektnim, umjesto institucionalnim financiranjem studentskih aktivnosti
- osiguranjem unutarnje i vanjske, horizontalne i vertikalne mobilnosti, osobito međunarodne suradnje u svim oblicima i na svim razinama
- potpomaganjem hrvatske znanstvene publicistike, posebno međunarodnih časopisa s visokim impaktom, i poticanjem rada stručnih društava.
I srednje i visoko obrazovanje obogatit ćemo mrežom akreditiranih programa cjeloživotnog učenja. Cilj je u kratkom roku u te programe uključiti što više građana, pružiti im mogućnost specijalizacije, doškolovanja, prekvalifikacije i u kratkom roku ih obogatiti novim znanjima i umijećem te ih osposobiti za bolji posao.
Jedan od ključnih ciljeva naše koalicije je svakome u ovoj zemlji obrazovanje učiniti dostupnim:
- u javnim ustanovama školovanje će biti besplatno za uspješne i redovite učenike i studente
- financijski ugroženim redovitim i uspješnim učenicima i studentima osigurat ćemo financijsku potporu za školovanje, osobito u vrijeme gospodarske krize. Posebnu skrb i pozornost zavređuju učenici s teškoćama u razvoju, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, ali i najdarovitiji učenici i studenti.
Odluke o ishodima učenja temeljit ćemo na prijedlozima stručnjaka i donositi ih tripartitno, u suradnji s predstavnicima tržišta (poslodavaca i sindikata), znanstvene i akademske zajednice te izvršne i zakonodavne vlasti.
Obrazovanje i znanost smatramo intersektorskom i transsektorskom djelatnošću. Ono je u tijesnoj vezi s gospodarstvom, sa sustavom socijalne skrbi, zdravstva i kulture. Samo zajedničkim naporom ti sektori mogu postizati optimalan učinak, odnosno omogućiti osobni i zajednički napredak.