20. Nova javna uprava kao uslužna djelatnost

Naš cilj – obrazovani, učinkoviti, dobro plaćeni i ljubazni državni službenici

Osnovna načela rada javne uprave su usmjerenost na građane i nekorumpiranost. Stoga su naše mjere usmjerene na ulaganje u obrazovanje i učinkovitost državnih službenika, potpunu informatizaciju javne uprave i neovisnost o politici. Inzistirat ćemo na trajnom obrazovanju državnih službenika i transparentnosti rada tijela državne uprave kako bi ona postala učinkovit i nekorumpiran servis na usluzi građanima.

Plan 21 kreirali su stručnjaci, a nadopunili građani.

Pred Vama se nalazi Plan 21 poboljšan u skladu s komentarima i prijedlozima građana primljenima tijekom posljednja dva mjeseca.
Promjene su unesene dodavanjem i izbacivanjem teksta.

Nova javna uprava bit će utemeljena ne pretpostavci funkcionalne države koja je servis građana i služi zadovoljavanju njihovih potreba. Razvijena i učinkovita javna uprava zamašnjak je razvoja, privlačenja investicija i sudjelovanja u institucijama Europske unije. Provedba svih potrebnih promjena sadržanih u našemu izbornome programu najviše će ovisiti o učinkovitosti državne uprave i njezinih službenika i dužnosnika.

Pri određivanju ciljeva javne uprave na umu treba imati osnovna načela njezina rada, a to su usmjerenost na korisnika (građanina) i nekorumpiranost. Da bi javna uprava ispunila osnovni cilj i postala jeftin, brz i učinkovit servis građana, treba ispuniti nekoliko uvjeta. Prije svega, javna uprava mora biti utemeljena na proizvodnom pristupu – usluga je proizvod, a učinkovitost se procjenjuje prema kvaliteti i dostupnosti tih proizvoda. Drugi uvjet je obrazovano i kompetentno osoblje, koje je presudno za funkcioniranje javne uprave. Zbog toga građani imaju pravo zahtijevati njegovu potpunu profesionalnost. 

Sljedeći uvjet je transparentnost podataka o javnoj upravi te vodoravna i okomita decentralizacija javne uprave utemeljena na načelu supsidijarnosti – upravni poslovi trebaju se obavljati na onoj razini koja ih može obaviti najkvalitetnije.

Nezaobilazan element je potpuna informatizacija javne uprave te njezina neovisnost o politici i otpornost prema političkim pritiscima. Samo takva, sustavna reforma može građanima osigurati javnu upravu kakvu zaslužuju, onu koja je njihov servis. Brz, učinkovit, jeftin servis i ponajviše servis bez korupcije. 

Očito je da je javna uprava vezana uz većinu nužnih djelatnosti kako za građane, tako i za državu i zbog toga mora ostvarivati javne interese i služiti javnom dobru. Samo takva javna uprava može biti izvor učinkovitosti i partner svakoj vlasti koju su građani izabrali. Javna uprava je mjesto susreta građana i države. Zbog toga postaje nezaobilazan dio razvoja ili pak njegova kočnica. Za Republiku Hrvatsku transformacija postojećih institucija javne uprave nužan je korak u približavanju strateškim ciljevima naše zemlje – gospodarskom rastu i razvoju, razvoju obrazovanja, reformama velikih sustava pravosuđa i zdravstva te priključenja Europskoj uniji.

Javna uprava u Hrvatskoj danas je svojim građanima prespora i preskupa, kvaliteta obavljenih poslova je preniska, previše je udaljena od građana da bi mogla skrbiti o njihovim interesima, ne pruža dovoljno informacija i ne uživa njihovo povjerenje.

Naš program reforme javne uprave ima za cilj uspostaviti novu javnu upravu koja će postati pravi servis građana, osigurati učinkovito obavljanje društvenih poslova, pribavljanje javnih dobara i zadovoljenje bitnih, svakodnevnih potreba građana u skladu s javnim interesom i općim dobrom. I prije svega, treba uvijek imati na umu da prava reforma treba zahvatiti u cjelokupanisustav – od obrazovanja, regrutiranja, nagrađivanja, ali i ocjenjivanja službenika, preko metoda rada, informacija kojima uprava raspolaže, pa sve do tehničke opremljenosti i umreženosti sustava. Jedino sustavna reforma može zaustaviti glavni problem uprave s kojim se suočavamo kao građani – korupciju.

Reforma ljudi zaposlenih u državnoj upravi najteži je zadatak ukupne reforme. Promjena njihova shvaćanja vlastite uloge i zadatka polazni je cilj. On obuhvaća i razvijanje sustava trajnog obrazovanja državnih službenika kojim će se izgrađivati ne samo stručnost kadra u državnoj upravi, nego i poticati promjene u ponašanju i načinu obavljanja poslova državnih službenika. Razvijat će se svijest da je glavni zadatak državnoga službenika pružiti brzu i kvalitetnu uslugu korisniku, a ne upravljati ljudima i birokratizirati postupke komuniciranja s građanima. Gradnja povjerenja u državnu upravu i uvažavanja državne uprave krajnji je cilj reforme ljudi zaposlenih u javnim službama. Stoga ćemo ustrajati na unapređenju rada i obveznim programima edukacije državnih službenika u Državnoj školi za javnu upravu. Državna uprava ne smije biti utočište neambicioznih i nesposobnih, nego rasadnik stručnih i učinkovitih službenika. Zato će se osnažiti sustav objektivnoga godišnjeg ocjenjivanja učinaka i stručnosti državnih službenika, uz mogućnost optimizacije broja zaposlenih u državnoj upravi unutar skupine najslabije ocijenjenih službenika.  

Temelji nove javne uprave su osnovna načela njezina rada – usmjerenost na korisnika (građanina) i nekorumpiranost. Svrha javne uprave je pružanje usluga zbog čega korisnik tih usluga mora biti u žarištu njezina rada. Ne treba zaboraviti – plaćanjem poreza i ostalih davanja građani usluge javne uprave kupuju kao i sve druge proizvode, a često plaćaju i unaprijed.

Ciljevi koje ćemo ostvariti u konceptu nove javne uprave su:

  1. uspostaviti proizvodni (uslužni) pristup u pružanju usluga javne uprave
  2. obrazovani i kompetentni državni službenici
  3. osigurati transparentnost podataka o javnoj upravi i unutar nje
  4. provesti vodoravnu i okomitu decentralizaciju i dekoncentraciju
  5. osigurati otpornost prema političkim pritiscima
  6. osnažiti informatizaciju javne uprave i izdavanje on-line dokumenata korisnicima. 

Takva reformirana i moderna državna uprava morat će biti sposobna obaviti tri važna zadatka:

    • ravnopravno sudjelovati u administrativnom djelovanju u sklopu institucija Europske unije
    • pokazati veću sposobnost predlaganja, procjene učinaka i provedbe zakonodavnih rješenja i upravnih postupaka na nacionalnoj razini
    • otvoreno, transparentno i pravodobno komunicirati s korisnicima administrativnih usluga.

Razvoj informacijske tehnologije važan je za gospodarski i industrijski razvoj, jednako kao i za reformu javne uprave. Uvođenje novih tehnologija u rad javne uprave donijet će uštedu, ali i učinkovitiji i otvoreniji rad. Cilj nam je integrirati sustav povezivanjem IT otoka u raznim dijelovima državnog aparata te povećati dostupnost usluga građanima korištenjem informatizacijskih sustava koji su do sada bili isključivo unutar ureda državnoga aparata. Našu IT politiku ostvarivat ćemo na sljedeći način:

 

  • gradnja optičke mreže u Hrvatskoj korištenjem već postojećih sagrađenih optičkih mreža velikih državnih tvrtki, koje ih jednim dijelom ne koriste. S obzirom na to da su tvrtke državne, i sagrađena optička infrastruktura je državna. Tim projektom bi se integrirale već sagrađene optičke mreže, a dodatno bi se gradilo ono što nedostaje za potpunu integraciju, čime bi Hrvatska dobila državnu optičku mrežu na cijelom teritoriju u svom vlasništvu.
  • analogno bi se javno-javnim partnerstvom države i lokalnih zajednica gradile optičke mreže u gradovima, koje bi se jednostavno integrirale u državnu mrežu i koristile za sve potrebe. Pri tome je potrebno riješiti pitanje DTK prema načelu da je DTK javno dobro i da pripada građanima i lokalnim samoupravama.
  • integracija postojećih računalnih mreža i baza podataka jedinica državne uprave, javnih ustanova i državnih poduzeća te osiguranje jedinstvenog korištenja, održavanja, razvoja i financiranja ICT sustava. Za ostvarivanje ciljeva potrebno je odrediti i osposobiti učinkovito središnje državno tijelo koje će voditi, nadgledati i koordinirati razvoj ICT mreže i uspostavu sustava e-uprave. 
  • realizacija projekata kojim bi se realizirala ekspanzija širokopojasnoga Interneta u Hrvatskoj, što je osnovni preduvjet za IT razvoj neke zemlje
  • integracija postojećih baza podataka u državi, čime bi se postigla nesmetana komunikacija državnog aparata u svim segmentima. To podrazumijeva gradnju novih baza i dogradnju postojećih kako bi se postiglo da tijela državne uprave od građana ne traže donošenje ili prenošenje podataka koji već postoje u sustavu državne uprave.
  • unificiranje web sadržaja i sličnih sadržaja državnog aparata uvođenjem informatičkih sustava kako bi se smanjili troškovi njihovoga održavanja, a istodobno omogućio izravan rad na javnim sadržajima državne uprave
  • uvođenje programa i softvera otvorenoga koda u državnu upravu za početak ondje gdje je moguće. Ovo je veliki i složen projekt koji se mora raditi u segmentima s velikom pripremom. Cilj je u državnoj upravi uvesti besplatan softver, čime bi se osigurala neovisnost državne uprave o bilo kome, a time i potaknuo razvoj IT sektora koji bi sve to osiguravao i održavao.
  • uvođenje elektroničkog identiteta za sve građane koji je jedinstven za svakoga građanina i kojim bi se sutra mogli organizirati popisi birača ili realizirati javne usluge za građane 
  • iskorištavanje fondova EU-a za financiranje IT projekata pogotovo iz područja edukacije (e-learning) i područja infrastrukturnih projekata. Potreban je ozbiljniji i sustavniji pristup iskorištavanju tih fondova.
  • poticati visoko obrazovanje za ICT sektor povećanjem broja studenata na tim studijima, ali i uključivanjem Sveučilišta u konkretne projekte, čime bi se gotovi stručnjaci puno brže integrirali u realni sektor u gospodarstvu, kao i razmjenu znanja i iskustava Sveučilišta i gospodarstva.

U reformu državne uprave ne ulazimo s unaprijed određenim brojčanim ciljem njezina smanjenja. Za nas je kvaliteta državne uprave ispred kvantitete. Optimalan broj zaposlenih proizaći će kao rezultat zahtjeva kvalitete, ali i novih potreba sudjelovanja naše državne uprave u radu institucija Europske unije. Stalni sustav obrazovanja i ocjenjivanja državnih službenika i njihove sposobnosti ispunjavanja zahtjeva europske kvalitete javne uprave postupno će dovesti do optimalnoga broja zaposlenih u državnoj upravi.   

Financijski i politički cilj je smanjiti relativni udio potrošnje državne uprave u državnome proračunu. Stoga će masa proračunskih izdataka za državnu upravu u sljedećem četverogodišnjem mandatu rasti sporije od rasta BDP-a. 

Temeljni cilj reforme državne uprave je promjena ponašanja i djelovanja državnih službenika i državnih institucija na način da se za mandata nove Vlade stvori manja, stručnija, učinkovitija, u cjelini jeftinija, ali bolje plaćena hrvatska javna uprava koja je sposobna u tom roku prijeći dug put od vladanja i upravljanja građanima do služenja građanima.