11. Mirovinski sustav i socijalna politika

Plan 21 kreirali su stručnjaci, a nadopunili građani.

Pred Vama se nalazi Plan 21 poboljšan u skladu s komentarima i prijedlozima građana primljenima tijekom posljednja dva mjeseca.
Promjene su unesene dodavanjem i izbacivanjem teksta.

1.  Mirovinski sustav

Mirovinski sustav, koji se 2001. godine reformirao uvođenjem drugoga i trećega stupa mirovinskoga osiguranja, predstavlja napredak u odnosu na stari mirovinski sustav koji se oslanjao isključivo na tekuću raspodjelu. Aktualni problemi s kojima se mirovinski sustav suočava zahtijevaju, međutim, oprezno kritičko procjenjivanje rezultata dosadašnjega funkcioniranja mirovinskog sustava.

Na temelju javne rasprave koju ćemo provesti u prvoj godini mandata utvrdit ćemo smjernice za nastavak mirovinske reforme radi unapređenja mirovinskoga sustava u potpunosti i uklanjanja nedostataka i nepravdi. Treba otkloniti tri glavna problema – za nove mirovine urediti održiv i pravedniji sustav ostvarivanja mirovinskih prava, za stare mirovine osigurati održiv sustav usklađivanja i optimalan odnos ostvarivanja mirovina iz prvoga stupa te jasno razlikovati mirovinska prava iz mirovinskoga sustava od prava utvrđenih posebnim zakonima. Dinamika unapređenja mirovinskoga sustava najviše će biti povezana s dinamikom ostvarivanja ukupnoga gospodarskoga programa, rastom gospodarskih aktivnosti i rastom zaposlenosti.

U nastavku mirovinske reforme dat ćemo odgovor na uočene neusklađenosti u mirovinskom sustavu, pri čemu ćemo ukinuti sadašnji sustav povlaštenih mirovina za saborske zastupnike, članove vlade i suce Ustavnoga suda. Odgovorit će se i na pitanja povezana s financiranjem mirovina, kao i na pitanja vezana uz sve izraženije zahtjeve prema individualizaciji mirovina s jedne strane, te održanju potrebne razine solidarnosti i primjerene visine mirovina s druge.

Postojeća razina mirovina neće se smanjivati, a provodit će se odgovarajući održivi sustav usklađivanja visine mirovina s inflacijom i troškovima života. Osobito pažljivo razmotrit ćemo prilagodbe nekih parametara mirovinskoga sustava, u prvom redu mirovinske dobi i mirovinskoga staža, promičući vrijednost punoga radnog staža i za muškarce i za žene. Zauzet ćemo se za institucionalizaciju fleksibilnog odlaska u starosnu mirovinu, nagrađujući dulji radni staž od punoga staža te primjerenije rješavajući penalizaciju pri prijevremenom odlasku u mirovinu vezano uz puni radni staž. Mirovinski sustav mora biti pravedan i održiv, ali i osjetljiv na razlike prema spolu. Zato ćemo razmotriti mogućnosti fleksibilnijeg odlaska u mirovinu posebno radno opterećenih žena. Cilj nam je postupno povećavati iznos prosječne mirovine u odnosu na iznos prosječne plaće. 

Zauzet ćemo se za uspostavu tzv. nultog potpornoga stupa iz kojega bi osiguranici, uz provjeru imovine i dohotka ili pak na načelima univerzalizma, dobivali temeljnu potporu financiranu porezima. Taj bi stup obuhvatio i stare poljoprivredne mirovine ostvarene do 1999. godine. Riješit ćemo i problem mirovina građana Republike Hrvatske koji primaju nerazmjerne, niske mirovine iz država nastalih nakon raspada bivše SFRJ. 

Od posebnih pitanja provedbe mirovinskoga sustava usmjerit ćemo se na mjere kojima će se dodatak na mirovinu uključiti u mirovinu i o tome izdati rješenja, utvrditi minimalnu osnovicu za uplatu doprinosa po kvalifikaciji osiguranika, odgovarajuće smanjivati zdravstveni doprinos umirovljenika te uvesti obvezu da nadležna institucija informira osiguranike o uplaćenim mirovinskim doprinosima jednom na godinu.  

Preuzimamo obvezu stvaranja uvjeta za bolje mirovine iz drugoga stupa sudjelovanjem radnika, poslodavaca i države. Također će se odgovarajućim olakšicama stimulirati mirovinska štednja u trećem stupu. 

2. Socijalna politika

Socijalna politika kao tema i kao razrađen bitni dio državne politike gotovo se potpuno izgubila iz hrvatske javnosti. Ukupna socijalna zaštita u Hrvatskoj utemeljena je na pogrešnoj i štetnoj pretpostavci sadašnje Vlade da je socijalna skrb oblik državnog milosrđa. Bez ikakve ideje o sustavnoj socijalnoj politici, koja bi postupno dovela do smanjenja siromaštva i bez razumijevanja osnovne svrhe takve vrste intervencije u socijalni položaj grupa i pojedinaca, Vlada po vlastitu iskazu izjednačuje funkciju i ciljeve državne socijalne politike s funkcijom dobrotvornih organizacija i udruga. Socijalna politika države i dobrotvorne organizacije po svojoj su definiciji, međutim, na suprotnim stranama spektra intervencija u socijalno-ekonomsku raslojenost društva. Glavna zadaća dobrotvornih udruga jest upravo milosrđe, odnosno ublažavanje posljedica siromaštva, teškoća proizašlih iz invalidnosti, pružanje utočišta beskućnicima i gladnima i to uz pomoć mobiliziranja individualne solidarnosti građana koji mogu i žele pomoći. Tom svojom funkcijom, takve organizacije ne samo da olakšavaju život mnogim pojedincima, nego i pridonose razvoju društvene svijesti o potrebi solidarnosti i kooperacije, a ne samo kompeticije.

S druge strane, osnovna zadaća socijalne politike države je otklanjanje uzroka siromaštva, beskućništva i gladi te osiguravanje, putem svoje intervencije, temeljne građanske jednakosti za sve, bez obzira na posebne potrebe ili bilo koji oblik otežane participacije u društvu. Među temeljnim funkcijama i razlozima za postojanje države svakako je osiguravanje građanske jednakosti. Bez te jednakosti suvremena država ne može funkcionirati, a socijalna politika jedan je od bitnih korektivnih instrumenata nejednakosti, proizašlih bilo iz siromaštva, bilo iz posebnih potreba zbog prirođenih ili stečenih fizičkih teškoća, životne dobi, reproduktivne funkcije i slično. Socijalna politika je primarno način osiguravanja uvjeta u kojima svatko ima slobodu izbora i osobnu autonomiju.  Država koja ne osigurava građansku jednakost nije bezosjećajna, nego disfunkcionalna država – država koja ne služi svojoj svrsi. Tako definirana socijalna politika nužno je usko povezana s razvojem i gospodarskim rastom.

Stranke naše koalicije, u skladu sa svojom političkom tradicijom i vrijednosnom orijentacijom, vođenje socijalne politike smatraju jednim od najvažnijih političkih ciljeva koji građanima treba vratiti socijalnu sigurnost, a društvo graditi na načelima socijalne kohezije i socijalne pravde. Socijalna politika jedna je od ključnih javnih politika koja utječe na održivi razvoj društva. Ona će se baviti uzrocima, oblicima i posljedicama redistribucije nacionalnog dohotka, a cilj joj je prevladavanje socijalnih rizika i saniranje posljedica koje na alokaciju socijalne dobrobiti donosi tržište. Naša će socijalna politika u svom djelovanju polaziti od društvenih vrijednosti kao što su solidarnost, socijalna pravda, jednakost, socijalna sigurnost, socijalna kohezija. Socijalna politika za nas nije izraz milosrđa i dobročinstva države, nego je ona svrha države da sve svoje građane izjednači u pravima i osigura im ravnopravnu mogućnost sudjelovanja u društvu.

Socijalna politika obuhvatit će širok prostor različitih mjera u područjima demografske, pronatalitetne i populacijske politike, politike socijalnog stanovanja, obiteljskih i drugih potpora, posebne zaštite socijalno ranjivijih skupina stanovništva, kao što su djeca, mladi, starije osobe, osobe s posebnim potrebama, nezaposleni, beskućnici i sl. Socijalna politika obuhvatit će širok prostor različitih mjera u područjima demografske politike, politike ravnopravnosti spolova, obiteljske politike, obrazovanja od jasličke dobi, politike socijalnoga stanovanja i drugih, kao i posebne zaštite socijalno ranjivih skupina poput djece, mladih, starijih, osoba s invaliditetom, nezaposlenih, beskućnika – uz izraženu svijest o spolnim razlikama koje u svim spomenutim i drugim skupinama treba prevladati. Zauzimamo se za koncipiranje sustavne, moderne i održive socijalne politike koja će, na temeljima suvremenih teorijskih pristupa i praktičnih rješenja poznatih pije svega u zemljama Europske unije, Hrvatsku učiniti zemljom koja je u stanju građanima jamčiti blagostanje i socijalnu sigurnost. Socijalna politika bit će rezultanata društvenih vrijednosti koncepta socijalne države i stvarnih mogućnosti koje društvo ima za njihovo oživotvorenje. To od državne vlasti zahtijeva pokretanje gospodarskoga rasta, kao temelja za ostvarivanje ciljeva i mjera socijalne politike, a zatim i odgovarajuće usklađivanje s drugim javnim politikama, s obrazovnom i zdravstvenom ponajprije.

Ključni smjerovi naše ukupne socijalne politike na području sustava socijalne zaštite su sljedeći: 

Sustav socijalne skrbi temeljit ćemo na četiri osnovne odrednice – integracija svih regulatornih, institucionalnih i provedbenih postupaka i usluga iz raznih sustava i politika u sustav socijalne skrbi, decentralizacija sustava s državnih institucija na jedinice lokalne i regionalne samouprave, deinstitucionalizacija sustava i partnerstvo državnoga sustava i udruga civilnoga društva u provedbi socijalne skrbi.

Sustav socijalne skrbi građanima će jamčiti temeljnu sigurnost u smislu gradnje dovoljno čvrste socijalno-zaštitne mreže koja će biti osjetljiva na opasnosti koje mogu dovesti do socijalnoga, zdravstvenoga ili ekonomskoga propadanja. Reforme započete početkom 2000. god. nisu dovršene, a velikim su dijelom izmijenjene na način da su temeljne odrednice reforme većim dijelom ili sasvim ostale neostvarene. Na navedenim odrednicama ćemo u sljedećem mandatnom razdoblju, uz uključivanje civilnoga društva i privatnoga sektora u socijalni sustav, sasvim provesti reformu ovog sustava. 

To će, među ostalim, uključiti: reorganizaciju i modernizaciju socijalnih službi na temelju analize i revizije postojećih normativa u djelatnosti socijalne skrbi, kako bi se sustav bolje dimenzionirao prema stvarnim i specifičnim lokalnim potrebama, transformaciju ustanova radi povećanja učinkovitosti njihova djelovanja i bolje i pravovremene identifikacije potencijalnih korisnika socijalnih naknada i drugih oblika socijalne skrbi, uspostavu instituta supervizije u sustavu socijalne skrbi, jačanje prevencije, rane procjene i rane dijagnostike radi ranog utvrđivanja i intervencija prema potrebama korisnika.

Poticat ćemo socijalno poduzetništvo u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i udrugama civilnoga društva, posebno u organiziranju mreže prodavaonica s niskim cijenama. Osnivat ćemo regionalne centre specijalizirane za pružanje pomoći zlostavljanoj i zanemarenoj djeci i njihovim roditeljima te provoditi programe edukacije, specijalizacije, profesionalizacije i nadzora udomiteljstva za djecu bez roditeljske skrbi radi povećanja omjera djece smještene u udomiteljske obitelji u odnosu na djecu smještenu u domove, uz istodobnu prenamjenu domova u one obiteljskoga tipa. Radit ćemo na olakšavanju postupaka usvajanja i boljoj socijalnoj integraciji djece, razradi i primjeni modela stanovanja, školovanja i zapošljavanja djece bez roditeljske skrbi nakon navršenih 18 godina. Posebno ćemo unaprijediti sustav pomoći i rad s djecom i mladima s poremećajima u ponašanju, te ćemo provoditi mjere za otklanjanje prosjačenja, beskućništva i trgovanja s djecom i mladima. Definirat ćemo mrežu skloništa za žene žrtve nasilja i osigurati održivo financiranje iz državnog i lokalnih proračuna. Razvit ćemo programe socijalne i ekonomske integracije žena i djece žrtava nasilja nakon izlaska iz sigurnih kuća.

Naša koalicija posvetit će se provedbi djelotvornoga sustava potpore samohranim roditeljima, poboljšanju socijalnih usluga i skrbi za starije i nemoćne građane, provođenju učinkovitijih mjera skrbi za osobe s invaliditetom, uključujući njihovo individualizirano financiranje, neovisno stanovanje, lakše zapošljavanje i ukupnu socijalnu integraciju. Poticat ćemo i vođenje socijalne stambene politike. 

Reformu sustava socijalne pomoći i naknada provodit ćemo uz zadržavanje socijalnih prava najugroženijih skupina, njihovo bolje identificiranje te uz eliminaciju mogućih preklapanja i multipliciranja socijalnih programa i transfera na različitim razinama, od lokalne do državne. To će zahtijevati kompletnu informatizaciju i umrežavanje sustava, uspostavu jedinstvenoga registra svih korisnika socijalnih naknada, izdavanje socijalnih iskaznica te uvođenje novoga i transparentnog sustava kriterija za dodjelu socijalnih prava i naknada. 

Cilj nam je sređivanje stanja u programima socijalne skrbi do kraja 2012. godine, nakon čega bi bila moguća funkcionalna i financijska decentralizacija sustava.