14. Članstvo u Europskoj Uniji i vanjska politika

Plan 21 kreirali su stručnjaci, a nadopunili građani.

Pred Vama se nalazi Plan 21 poboljšan u skladu s komentarima i prijedlozima građana primljenima tijekom posljednja dva mjeseca.
Promjene su unesene dodavanjem i izbacivanjem teksta.

I  EUROPSKA UNIJA ZA SVE – ZA EUROPU GRAĐANA

Okončanjem pregovora o članstvu u Europskoj uniji, Hrvatska je ušla u novu fazu razvoja i definiranja svoje vanjske politike. Ta nova faza odvijat će se u dva osnovna koraka:

1. ispunjavanje preuzetih obveza i provođenje nužnih reformi pod nadzorom institucija Europske unije do punopravnog članstva (očekivano 1. srpnja 2013.);

1. uspješno političko, gospodarsko i socijalno funkcioniranje Hrvatske kao punopravne članice Europske unije (očekivano nakon 1. srpnja 2013.).

Tim koracima hrvatska politika prema Europskoj uniji i unutar nje postupno prerasta iz vanjske politike u kombinaciju vanjske i unutarnje politike. Nerazdvojiva povezanost unutarnje i vanjske politike doći će do izražaja upravo u tom području. To je dodatni razlog zbog kojega uključenost građana u hrvatske europske politike dobiva na važnosti. Projekt Europske unije u Hrvatskoj mora se odražavati na način života, gradnju i afirmiranje društvenih vrijednosti i funkcioniranje institucija, prije svega u zemlji. Zato naša koalicija smatra da Savez za Europu mora biti u prvom redu savez građana i savez s građanima.

Stranke naše koalicije lijevoga centra imale su i imat će aktivnu i vodeću ulogu u procesu uključivanja Hrvatske u Europsku uniju. Sadašnja vlast je samo preuzela našu proeuropsku politiku, ali su to učinili iz nužde političkog oportunizma, a ne zbog vlastitih uvjerenja. Po svojoj vokaciji i političkoj orijentaciji mi smo izvorno proeuropske stranke. Svoj odnos prema Europi gradili smo i gradit ćemo na tradicijama socijalne Europe, koje su ugrađene u temeljne vrijednosti Europske unije. Naša koalicija danas je jednako eurooptimistična kao što je to bila jučer i kao što ćemo to biti sutra. Provođenje europskih prilagodbi, konačno dovršenje pristupnih pregovora i ulazak Hrvatske u Europsku uniju doživljavamo i kao naš uspjeh. U njega smo ugradili naše politike, naša politička uvjerenja i naš politički rad u zajedničkom Savezu za Europu.

Mi polazimo od toga da proširenje Unije na tranzicijske zemlje označava ponovno udruživanje Europe. Hrvatska želi i zaslužuje biti dijelom tog ponovnoga susreta. Ovdje nije riječ o novootkrivenom europskom identitetu Hrvatske. U djelatnim naporima za ostvarivanje europske budućnosti Hrvatske prepoznajemo nastavak povijesnih težnji i povijesne hrvatske pripadnosti europskome političkom, civilizacijskom i tradicijskom krugu. Takvu svoju europsku povijest unijet ćemo i u našu europsku budućnost. Takvu europsku budućnost doživljavamo kao dugoročno i održivo jamstvo uspješne Hrvatske i uspješnih hrvatskih građana. Hrvatska zaslužuje Europsku uniju, a Europska unija zaslužuje imati u svome članstvu stabilnu i uspješnu europsku Hrvatsku.

Europa počinje u glavi i djelovanju svakoga pojedinca. Hrvatska će biti spremna za članstvo u Uniji tek kad svaki pojedinac shvati i prihvati norme europskog ponašanja. Kad govorimo o Europskoj uniji, ne govorimo o nečemu što je važno za države i državne institucije, nego razgovaramo o stvarima koje su važne za građane. I zato graditi europsku Hrvatsku znači njegovati njezine europske građane, spremne i sposobne pokazati i dokazati da je Hrvatska zemlja mogućnosti i europske budućnosti. Mi ćemo staviti naglasak na osposobljavanje građana za djelovanje u uvjetima članstva u Uniji. Gradit ćemo Europu građana i Europsku uniju za građane. Tražimo savezništvo ne samo svake političke stranke, nego i svakoga hrvatskoga građanina na osposobljavanju Hrvatske za Europsku uniju. Važno je da Hrvatska uđe u Europsku uniju, ali smatramo još važnijim da Europa uđe u Hrvatsku.

U tom savezništvu svima nudimo visok gospodarski rast, demokratsku obnovu i građane i institucije sposobne djelovati u uvjetima članstva u Europskoj uniji. Nudimo održivost nacionalnih i socijalnih vrijednosti, zaštitu prirodnih resursa i očuvanje prostora kao integralnog resursa. 

U stanju smo pokazati svim građanima da Europska unija donosi Hrvatskoj tri velike prednosti – dugoročnu političku i demokratsku stabilnost, održivu gospodarsku konkurentnost i društvenu i pravnu uređenost i sigurnost. To su one dodane vrijednosti koje niti jedna članica, koliko god velika i snažna bila, ne može sama osigurati u mjeri u kojoj joj to može jamčiti članstvo u Uniji. U globaliziranom svijetu samo snažna Europska unija može svojim članicama, pa onda i Hrvatskoj,  omogućiti snažan i učinkovit utjecaj na globalnu svjetsku politiku i globalno svjetsko gospodarstvo.

Nije svejedno u kakvu će Europsku uniju ući Hrvatska, niti nam je svejedno kakva će Europska unija ući u Hrvatsku. Danas u Hrvatskoj postoje dva pogleda i dva očekivanja od Europske unije. Postoje u Hrvatskoj dvije Europske unije. Jedna Europa postoji za one pojedince i političke stranke koje olako pristaju svoj privatni materijalni ili politički interes zadovoljavati u savezu s istim takvim malim ili većim europskim mešetarima i profiterima koje ne zabrinjavaju ljudske sudbine i ljudska prava. Za takve, brzi ulazak u Europsku uniju ubrzava i povećava izglede za novu zaradu i novu pretvorbu – ovaj put za pretvorbu iz nacionalnoga u inozemno vlasništvo nad svim u Hrvatskoj. U gospodarski slaboj i politički povodljivoj Hrvatskoj, koja bi bila spremna bespogovorno predati se stranom kapitalu, takva Europa nužno bi se pretvorila u vanjskoga gospodara.

A druga Europa postoji za one pojedince i političke stranke koje nisu spremne rasprodati nacionalne interese i vrijednosti za račun pojedinačnih interesa, koje se zauzimaju za dovođenje gospodarski razvijene i konkurentski pripremljene Hrvatske u europsku obitelj, uz osiguranje ravnopravnoga i razmjernoga utjecaja Hrvatske u institucijama Unije. Mi se zauzimamo za takvu drugu Europu i drugu Hrvatsku. U takvoj Europi spremni smo, osim klasičnih nacionalnih interesa, braniti nacionalne interese novoga doba – interese očuvanja socijalno osjetljive Europe i održavanja ravnoteže koju je Europa uspjela uspostaviti između države i tržišta, između individualne i društvene odgovornosti, između konkurencije i solidarnosti, između rada i kapitala i između radnih prava i bešćutnosti profita. Takve europske i hrvatske vrijednosti zagovarat će i braniti naš Savez. Zato na članstvo Hrvatske u Europskoj uniji gledamo kao na priliku i obvezu dokazivanja odlučnosti u sprečavanju da se tržišno gospodarstvo pretvori u tržišno društvo. Mi jamčimo da ćemo u Hrvatskoj graditi Europsku uniju za sve, a ne samo za neke.

Završetak pristupnih pregovora i ulazak Hrvatske u članstvo Europske unije za sadašnju vlast je proces trofejnoga karaktera, čija je glavna svrha donijeti i upisati zasluge stranci koja je na vlasti u trenutku završetka pristupnoga procesa. Za nas je to, međutim, proces transformacijskoga karaktera, čija je svrha iskoristiti institucionalni okvir, sinergiju i sistematizirano iskustvo Europske unije za gradnju i razvoj vlastite države. Za njih je ulazak u Europsku uniju kraj posla, a za nas je to tek početak velikoga i stalnoga posla na stvaranju boljega života u boljoj Hrvatskoj. 

Pogrešno je i štetno poticati očekivanja da će članstvo u Uniji, samo po sebi, biti rješenje gospodarskih problema u Hrvatskoj. I u članstvu u Europskoj uniji konkurentnost nacionalnoga gospodarstva gradi se i podržava kući, a ne u Bruxellesu. I u članstvu u Europskoj uniji dobra nacionalna vlada mora znati kako na najbolji način iskoristiti prednosti zajedničkih europskih politika za napredak vlastitoga gospodarstva. Što s brodogradnjom, što s poljoprivredom, što s postojećim, a što s potencijalnim novim industrijama i ulaganjima – odgovore će morati dati hrvatska vlada, a ne Europska komisija. 

U komunikaciji Europe i hrvatske javnosti, a pogotovo u pripremama za referendum o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji, nećemo samo objašnjavati i promovirati vrijednosti i koristi od Europske unije, nego ćemo, u suradnji s udrugama civilnoga društva, otvarati dijalog i razgovarati s građanima o svim prednostima i nedostacima članstva u Uniji. Nedvosmisleno pozivamo hrvatske građane da izađu na referendum i izjasne se za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji i tako potvrde i podrže proeuropsku politiku i programe koju su stranke naše koalicije prve uvele u hrvatsku politiku i društvo.

Naša koalicija ima programe, projekte i ljude koji će ponuditi i ostvariti visok gospodarski rast i demokratsku obnovu te osposobiti građane i institucije za suvereno djelovanje u uvjetima članstva u Europskoj uniji. Odnose izvršne i zakonodavne vlasti u definiranju stajališta za djelovanje hrvatskih predstavnika u institucijama Europske unije uredit ćemo na način koji će osiguravati ravnotežu između odgovarajućeg utjecaja Hrvatskoga sabora na definiranje mandata izvršnoj vlasti i potrebe odgovarajuće fleksibilnosti i pravovremenosti djelovanja izvršne vlasti pri usuglašavanju u institucijama Europske unije.

Mi jamčimo da ćemo u europsku obitelj uvesti gospodarski razvijenu i konkurentski pripremljenu Hrvatsku. Tako ćemo na najbolji način osigurati ravnopravan i razmjeran utjecaj Hrvatske u institucijama Europske unije, uz istovremeno očuvanje temeljnih odrednica hrvatskoga nacionalnoga identiteta, tradicije, kulture, jezika i prirodnih i društvenih vrijednosti kojima je hrvatsko društvo održavalo svoju samostojnost tijekom povijesti.

II. VANJSKA POLITIKA 

II.1. Osnivanje politika prema susjedima

1. Hrvatska ima veće i konkretnije interese od članica Europske unije za ostvarivanje održive političke i gospodarske stabilnosti u jugoistočnoj Europi, jer je to naše neposredno susjedstvo. Prednosti našeg članstva u Europskoj uniji neće biti potpune sve dok i ostale države u regiji ne postanu članice Unije. 

2. Kao koalicija na čelu buduće članice Europske unije zauzimat ćemo se za regionalnu stabilnost, dobrosusjedske odnose i europsku budućnost svih država jugoistočne Europe. Bit ćemo aktivan zagovornik regije u Europskoj uniji i Europske unije u regiji. Neka naše članstvo u Uniji bude poticaj i motiv ostalima u regiji, koji pokazuje da se isplati raditi na prevladavanju gospodarskih i političkih teškoća i prepreka, primjenjujući temeljne vrijednosti i iskustva Europske unije. Pomagat ćemo i podupirati države u regiji na njihovu reformskom putu prema Uniji, kako u jačanju njihovih administrativno-pregovaračkih kapaciteta, tako i u unapređenju međusobnih političkih i gospodarskih veza.

3. Tražit ćemo načine za rješavanje mogućih novih otvorenih pitanja sa susjednim državama kako bismo ih što prije i što uspješnije riješili dogovorom ili posredovanjem, sustavno izbjegavajući praksu da se neriješena bilateralna pitanja koriste kao razlog za blokiranje multilateralnih pregovora o pristupanju novih članica. Rješavanje većine bilateralnih problema olakšat ćemo njihovim dovođenjem u vezu s korištenjem sredstava Unije za prekograničnu suradnju sa susjednim državama, pretvarajući tako probleme u razvojnu priliku.

4. S obzirom na važnost stabilnosti Bosne i Hercegovine za stabilnost cijele regije, treba osnovati poseban task-force za Bosnu i Hecegovinu. To je prethodnica radnih grupa koje će postojati za ostale susjede i djelovat će sve dok se Bosna i Hercegovina formalno-institucionalno ne pridruži Europskoj uniji (statusom kandidata ili početkom pregovora). Prva zadaća task-forcea je inicijativa i sudjelovanje u pripremama regionalne konferencije o Bosni i Hercegovini. 

II.2. Politika prema Europskoj uniji i unutar Unije

1. Ulaskom u članstvo EU-a Hrvatska od sljedbenika zajedničke vanjske i sigurnosne politike, što smo dosad uglavnom bili, postaje sukreator europske vanjske i sigurnosne politike i uključuje se u okvire globalne agende. U provođenju zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije, Hrvatska se neće samo pasivno priklanjati definiranim vanjsko-političkim pozicijama, nego aktivno sudjelovati u usuglašavanju i definiranju vanjske politike Europske unije, unoseći svoje interese i prioritete koliko to bude moguće. Hrvatska će aktivno sudjelovati i u definiranju i provođenju zajedničkih horizontalnih i globalnih politika Europske unije, osobito na području energetike, prometa, zaštite okoliša, klimatskih promjena, održivog razvoja i ljudskih prava. U tom će kontekstu trebati početi obavljati pripreme za razmjerno sudjelovanje hrvatske diplomacije, kadrovski i sadržajno, u djelovanju Europske diplomatske službe (EEAS).

2. Kao buduća članica, Hrvatska će se dodatno profilirati i promicanjem stvaranja Jadranske strategije EU-a po uzoru na Baltičku, odnosno Dunavsku strategiju. Ona predstavlja novi strateški način makroregionalnoga upravljanja koji uključuje lokalnu, regionalnu, državnu i europsku razinu. Argumenti u korist takve inicijative su višestruki, a polaze od toga da bi se prometno, energetski i ekonomski povezao i ojačao prostor srednjoeuropskih, istočnih i južnih članica Europske unije te ih usmjerio na snažnije korištenje zemljopisnih, političkih i gospodarskih prednosti koje proizlaze iz jadranske, odnosno sredozemne orijentacije. Hrvatskoj će inicijativa omogućiti jačanje pozicije u regiji, veće ulaganje u energetsku i prometnu infrastrukturu (luke, željeznica) zahvaljujući sredstvima EU-a te lakšu kontrolu i financiranje troškova upravljanja i kontroliranja svojih granica, kao budućih vanjskih Unijinih schengenskih granica. Jadranska makroregija treba postati instrument bolje i učinkovitije apsorpcije dostupnih sredstva EU-a za realizaciju kvalitetnih projekata koji će jačati globalnu konkurentnost Hrvatske i jadranskoga bazena, a s druge strane biti instrument jačanja eurointegracijskih procesa na području jugoistoka Europe.  

3. Od tri odrednice europskoga identiteta – balkanske, mediteranske i srednjoeuropske – hrvatska je vanjska politika do sada gotovo najviše zanemarila našu mediteransku dimenziju. Ni bilateralni odnosi, ni sudjelovanje u multilateralnim inicijativama na Mediteranu nisu do sada sustavno uključivani u vanjskopolitičke prioritete. To treba što prije promijeniti u smjeru aktivnog sudjelovanja Hrvatske u projektu Europske unije za Mediteran i zajedničkim mediteranskim projektima i bilateralnoj suradnji s mediteranskim zemljama. Povijesnu i tradicionalnu pripadnost mediteranskom krugu Hrvatska danas treba iskoristiti za intenzivniju suradnju i sudjelovanje u mediteranskim projektima u području gospodarstva, zaštite mora i okoliša od prekograničnih onečišćenja, zaštite biostaništa, prometnog povezivanja, bolje trgovine, migracijske politike, dijaloga civilizacija, kulturne suradnje te političke stabilizacije.

4. Hrvatska će jačati suradnju i strateško partnerstvo sa susjednim i zemljopisno bliskim zemljama članicama Europske unije na srednjoeuropskom, alpskom i jadranskom području, prije svega s Austrijom, Italijom, Slovenijom, Slovačkom, Češkom Republikom, Mađarskom i Poljskom. Ciljevi suradnje su stvaranje uvjeta za jačanje prekogranične suradnje, zaštite okoliša, gospodarske, tehnološke i znanstvene suradnje, prometnog i infrastrukturnog povezivanja, artikuliranje zajedničkih interesa na razini institucija EU-a te realizacija zajedničkih projekata iz fondova Unije. Važan instrument za realizaciju suradnje je nedavno prihvaćena Dunavska strategija EU-a. Unutar Europske unije, Hrvatska će se posvetiti i razvijanju odnosa sa zemljama Višegradske skupine.

5. Hrvatska će aktivno pridonositi inicijativi za oživljavanje i novo osmišljavanje politike Europske unije prema susjednim zemljama EU-a. S obzirom na geopolitički položaj i hrvatske interese, to je područje na kojem Hrvatska može aktivno pridonijeti razvijanju zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a. To se posebno odnosi na doprinos artikuliranju politike Europske unije prema Bliskom i Srednjem istoku i arapskom svijetu južnog Mediterana.

6. Radna grupa za politike EU-a

Posebna radna skupina mora preuzeti zadaću formuliranja hrvatskih stajališta o inicijativama i mjerama zajedničke vanjske i sigurnosne politike Unije koje se predlažu u institucijama EU-a te formuliranja prijedloga i stajališta koje će iznositi hrvatska strana. Njezina zadaća će biti i detaljno praćenje realizacije obveza preuzetih prema Uniji i unutar nje. 

7. Fondovi EU-a

Trebat će odrediti tijelo državne uprave koje će se baviti koordiniranjem korištenja sredstava iz fondova EU-a kako bi se postigao sinergijski učinak i maksimalna iskorištenost sredstava koja će nam potencijalno biti na raspolaganju. Važno je ustanoviti model sufinanciranja projekata na svim razinama, kao i riješiti pitanje financiranja izrade projekata na svim državnim razinama (središnja, regionalna, lokalna). 

II.3.  Migracije

Može se očekivati da će u sljedećih pet godina Hrvatska od tradicionalno emigracijske zemlje postati imigracijska zemlja. Imigranti će dolaziti s obiteljima, što znači da će društveni utjecaj imigracije biti širi od tržišta rada. Protezat će se i na obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav, a svakako će utjecati na opću klimu u društvu u vezi s ljudskim pravima i pitanjem različitih oblika diskriminacije.

Hrvatska je bez iskustva, nepripremljena za situaciju s kojom će se suočiti u sljedećih pet godina. Kao što se vidi iz primjera drugih, pa i najstarijih članica EU-a, takva situacija prijeti degradacijom razine ljudskih i građanskih prava, oživljavanjem ili jačanjem desnog političkog ekstremizma pa i mogućnošću većih društvenih sukoba. Posebnu pozornost treba pritom iskazati ostvarivanju ljudskih prava migrantkinja, kao osobito ranjive skupine često izvrgnute višestrukoj diskriminaciji.

Iz navedenih razloga važno je da jedna od politika, koju kao i većinu ostalih treba formulirati u suradnji s ostalim resorima, bude politika pripreme za suočavanje s fenomenom imigracije radnika i njihovih obitelji u Hrvatsku te institucionalna i socijalna prilagodba na nove okolnosti.

U vanjskopolitičkim aktivnostima posebnu pozornost treba posvetiti suradnji sa zemljama iz kojih će pristizati najviše migranata. 

II.4. NATO

Sustavno sudjelovanje u suradnji s Ministarstvom obrane u političkoj komponenti NATO-a kao oblika suradnje s ostalim zemljama članicama.

Politička komponenta NATO-a ujedno je iznimno važan, formalizirani kanal suradnje političke i sigurnosne suradnje sa SAD-om. S obzirom na globalno značenje i ulogu SAD-a, očito je da će SAD i u budućnosti imati interes u našoj užoj i široj regiji. Na toj razini i tim temeljima Hrvatska treba razvijati partnerstvo sa SAD-om.

U svrhu što uspješnijeg razvijanja te politike, treba institucionalno formalizirati i urediti suradnju između Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva obrane. 

II.5.  Gospodarska diplomacija

S izuzetkom susjednih zemalja, Europske unije, nekolicine zemalja članica EU-a i SAD-a, ukupan i dominantan naglasak vanjske politike treba staviti na gospodarske odnose Hrvatske s ostalim zemljama. To ne znači da gospodarski odnosi nemaju važnu ulogu i u odnosima s navedenim zemljama. Međutim, u odnosima s navedenim zemljama politički odnosi prethode ili imaju prvenstvo pred gospodarskima u vanjskoj politici. U svim drugim slučajevima vanjska politika treba biti jedan od važnih kanala i u funkciji gospodarskih odnosa.

Stoga treba osnovati banku portfolija hrvatskih tvrtki sposobnih za izlazak na treća tržišta. Treba također ustanoviti godišnje susrete s hrvatskim investitorima kako bi se ustanovile i otklonile teškoće koje imaju u poslovanju u Hrvatskoj. 

II.6. Multilateralna suradnja

Članstvo u međunarodnim organizacijama treba postati instrument za osiguranje hrvatskih interesa u okviru područja koja te organizacije pokrivaju. Treba odrediti prioritete u multilateralnoj suradnji. U tom smislu za pojedine međunarodne organizacije treba postaviti dugoročne ciljeve koji se članstvom u organizacijama mogu ostvariti. Poziciju i djelovanje hrvatskih predstavnika treba osnažiti i postaviti na načelima osiguranja dugoročnih i strateških interesa Republike Hrvatske. Aktivno sudjelujući u međunarodnim organizacijama, Hrvatska mora postati aktivan protagonist i takvo djelovanje koristiti za jačanje međunarodnih partnerstava s drugim zemljama. Međunarodne organizacije i njihovo djelovanje moraju postati instrument za jačanje imidža, promociju Hrvatske i hrvatskoga identiteta u međunarodnom okruženju te služiti kao potpora gospodarskoj diplomaciji.  

II.7. Posebni projekti

Ovu kategoriju politika moguće je nadopunjavati u skladu s potrebama, mogućnostima i prilikama koje se pružaju. Ovdje navodimo neke posebne projekte: 

• Zaklada Mažuranić – bavit će se medijskom, izdavačkom, kulturnom, znanstvenom i obrazovnom suradnjom u regiji 
• HRT program za regiju jugoistočne Europe
• Hrvatska Provansa – projekt regionalnoga razvoja Dalmatinske zagore na temelju     integrirane turističke ponude, kombinirane s poljoprivredom i prehrambenom prerađivačkom manufakturom i oživljavanjem klimatskih, arhitektonskih, gastronomskih, sportskih i drugih tradicijskih potencijala; to je i primjer projekta prekogranične suradnje, u ovom slučaju s BiH
• Vanjska politika putem visokog obrazovanja – projekt sustava stipendiranja studenata iz inozemstva na hrvatskim sveučilištima.